STRUČNJACI OBJASNILI KAKAV UTICAJ IMA BORAVAK U SVEMIRU NA TELO: Ovo NISTE ZNALI, čak i GENI mogu da se PROMENE
Astronaut, Foto: Profimedia

NEVEROVATNO

STRUČNJACI OBJASNILI KAKAV UTICAJ IMA BORAVAK U SVEMIRU NA TELO: Ovo NISTE ZNALI, čak i GENI mogu da se PROMENE

Svemir može izazvati mnoge fizičke i psihičke promene za astronaute

Objavljeno:

Posle 371 dana u svemiru, NASA-in astronaut Frenk Rubio se u sredu vratio na Zemlju. 47-godišnjak je oborio rekord za najduže vreme provedeno u svemiru od strane američkog astronauta ranije ove godine nakon što je njegova prvobitna šestomesečna misija na Međunarodnoj svemirskoj stanici produžena za dodatnih šest meseci.

Rubio i njegovi članovi posade sleteli su u 7:17 ujutro po istočnom vremenu jugoistočno od Džezkazgana u Kazahstanu, saopštila je NASA.

On je u avgustu za „Dobro jutro Ameriko“ rekao da će ga pregledati medicinski tim po dolasku i da će mu možda trebati neko vreme da se ponovo prilagodi Zemljinoj gravitaciji i ponovo uspostavi ravnotežu za svakodnevne zadatke kao što su hodanje i uspravno stajanje.

Stručnjaci kažu da provođenje dužeg perioda u svemiru - posebno godinu dana - dolazi sa mnogim promenama u ljudskoj fiziologiji i psihologiji.

Jedna od najvećih promena dolazi od provođenja vremena u mikrogravitaciji, koja omogućava astronautima da lebde unutar svemirske letelice ili napolju tokom svemirskih šetnji.

Tokom ovog perioda dolazi do smanjenja mišićne mase - zbog smanjene upotrebe i nedostatka stimulansa kroz opremu za vežbanje - i gubitak koštane mase.

Svemir, Astronaut, Međunarodna svemirska stanica
foto: Profimedia

Dr Dženifer Fogarti, glavni naučni službenik Medicinskog instituta za translaciona istraživanja za zdravlje svemira Bejlor koledža, rekla je za ABC njuz da se najveće promene u vezi sa gubitkom kostiju i mišića dešavaju u prvih nekoliko meseci misije, a zatim se smiruju.

Ona je rekla da je jedna od oblasti sa kojima se članovi posade bore po povratku na Zemlju neurovestibularni izazovi, ili kako telo održava osećaj položaja i ravnoteže, kako se gravitacija menja.

"Kako koordinirate kretanje poput hodanja, koje niste radili dugo vremena, a zatim ideju o ravnoteži? Kada to dvoje spojite, to može stvoriti pomalo nesigurnu situaciju i nešto to je veoma dobro praćeno sa članovima posade kada slete na Zemlju“, rekla je ona.

Što je misija duža, to duže može potrajati da se osoba aklimatizuje, rekao je Fogarti.

Za misije od četiri do šest meseci taj period traje dva do tri dana. Duže misije bi verovatno trajale još duže. Pored toga, zbog bestežinskog stanja u mikrogravitaciji, krv i cerebrospinalna tečnost se često pomeraju nagore od donjih ekstremiteta ka glavi i očima, za koje se veruje da izazivaju strukturne promene oka i mozga.

Ovo je fenomen poznat kao neuro-okularni sindrom povezan sa svemirskim letovima i dugotrajni astronauti mogu doživeti razne promene uključujući pomeranje mozga naviše ili oticanje očiju i zamagljen vid.

Naše vene imaju zaliske u sebi tako da krv ne teče unazad kada ustajemo, ali kada smo u bestežinskom okruženju, dolazi do velikog pomeranja tečnosti iz tela nagore u glavu“, objasnio je dr Majkl Deker, ko- direktora Centra za vazduhoplovnu fiziologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta Case Vestern Reserve.

Krvni ugrušak, Tromb, Vene, Arterije, Krvni sudovi, Srce
foto: Profimedia

„Neki od ovog povećanog intrakranijalnog pritiska mogu zapravo uticati na oko i dovesti do oštećenja vida. Ponekad kada astronauti slete, to oštećenje vida ne mora nužno da se reši."

„To je jedna od biološki najstranijih stvari sa kojima telo mora da se nosi“, dodao je Fogarti, koji je i bivši glavni naučnik NASA-inog programa za ljudska istraživanja.

„Mislim da je to onaj za koji bih rekao da članovi posade koji rade duže vreme dobijaju mnogo veći nadzor, jer zaista ne znamo šta da očekujemo."

Postoje i fizički i psihološki efekti koji proizilaze iz dugotrajne izolacije i u zatvorenom okruženju. Istraživanja su pokazala da ovakav tip okruženja, bez obzira da li se neko nalazi u svemiru, može dovesti do promena u ponašanju i izazvati umor, stres i gubitak sna.

Fogarti je rekao da tokom ovog perioda dolazi i do promena u imunološkom sistemu, često kao posledica hroničnog stresa, zbog čega je važno stvoriti što zdravije okruženje za astronaute koji idu u misije.

Posao, Muškarac, Stres
foto: Profimedia

Naučnici će takođe verovatno istražiti da li Rubio ima bilo kakve promene u svojim genima, uključujući i one vezane za imuni sistem, kao što se dogodilo sa astronautom Skotom Kelijem kada je proveo 340 dana u svemiru 2015. i 2016. godine.

Deker je rekao da je 90% ovih promena rešeno u roku od nekoliko meseci od Kelijevog povratka, tako da će biti zanimljivo videti da li će se ista stvar desiti i sa Rubiom.

Pored toga, "izolacija stvara stresor i još jedan problem senzorne deprivacije", rekla je ona.

„Gde god nemate miris trave, kiše ili boja da gledate, pogledajte vodu nasuprot planinama, kao kada su vam izbori veoma ograničeni."

Ona je dodala da iako je svemir teško okruženje, promene koje astronauti doživljavaju nisu neočekivane i da se timovi NASA-e postaraju da budu detaljno pripremljeni pre odlaska u svemir.

„Možemo da izaberemo ljude, da ih obučimo i da se uverimo da su veoma zdravi pre nego što odu“, rekao je Fogarti.

„Radimo istraživanje da bismo razumeli gde možemo da donesemo različite izbore sa okruženjem koje gradimo za ove ljude da žive i rade, tako da ne koristimo te rezerve... i da ih kompromitujemo."

Bonus video:

01:46

ZNATE KAKO JE ARMSTRONG ŠETAO PO MESECU, ALI OVO JE 10x ZANIMLJIVIJE! Nasini astronauti se bore sa gravitacijom i NEPRESTANO GUBE! (VIDEO)

(Espreso/ ABC news/ Tamara Marić)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.