S VEROM U BOGA, GOLGOTA SRBIJE, ŠOLAJA: sedam najboljih domaćih ratnih filmova po izboru Milutina Petrovića
Foto: Printscreen/Youtube

izbor kritičara ESPRESA

S VEROM U BOGA, GOLGOTA SRBIJE, ŠOLAJA: sedam najboljih domaćih ratnih filmova po izboru Milutina Petrovića

Milutin Petrović je režiser, autor filmova "Zemlja istine, ljubavi i slobode", "Jug-jugoistok", "Agi i Ema", "Petlja", a pre toga i nakon toga muzičar, član dvojca Heroji, blues kantautor Mylutin i filmski pedagog. Njegov izbor je drugačiji od ostalih, jer insistira pre svega na istorijskoj tačnosti filma, kriterijumu na osnovu kojeg većina "partizanskih" filmova ne prolazi

Objavljeno: 11:48h

S VEROM U BOGA (1932) Mika Popović

Veliki mali film Mike Popovića. Kratak, ali u stvari visoko, visoko gore. Nekoliko genijalnih sekvenci, specijalno uvodni kadar.

GOLGOTA SRBIJE (1932) Stanislav Krakov

Materijal ovog filma je toliko puta čerečen za najrazličitije prilike godišnjica i jubileja, da se sve izmešalo u recepciji ovog veoma značajnoj poduhvata jednog od najvećih među nama, Stanislava Krakova. Sama činjenica da se taj čovek bavio filmom dovoljan je razlog da se makar jedna sala Kinoteke zove po njemu. Inače, moram da kažem da ne podnosim upotrebu alegorije biblijskog toponima Golgota u vezi sa stradanjem mojih predaka u Prvom ratu, ali Krakovu sve opraštam na blanko.

___________________________________________________________________________________________

Mišljenje Milutina Petrovića o "partizanskim" fimovima

Film je u 20. veku bio katedralna umetnost. Naručivali su je i finansirali vladari. U slučaju SFRJ, titoistička propaganda gradila je ”katedrale” sa ”ikonostasima” po meri svoje propagande. I danas su neki od njih veoma dopadljivi. Po mom mišljenju, obična publika na sve to gleda naivno i lakomisleno. Sa druge strane su filmofili, po prirodi svoje beskrajne ljubavi prema filmu, skloni da preteruju ili da imaju ekskluzivna elitistička mišljenja često obojena nekom vrstom snobizma.

Na primer, moj omiljeni reditelj Džon Milijus obožava partizanske filmove Veljka Bulajića i Hajrudina Krvavca. Međutim, jedan moj deda je bio u zarobljeništvu u Nemačkoj, a drugi na Golom Otoku, pa pri recepciji nekih perioda umetnosti nisam ni najmanje sklon kempu. Obaška što celi život provodim u nekoj vrsti postapokaliptičnog društva koje je ostalo posle diktature velikog majstora proleterske revolucije Josipa Broza.

___________________________________________________________________________________________

Zato, evo moje kratke liste:

ŠOLAJA (1955) Voja Nanović

Neshatljivo istinita priča o početku ustanka u Bosni. Neshvatljiva s obzirom na doktrinu "diktature proleterijata". A opet shvatljiva s obzirom na to da je film napisao i režirao veliki Nanović.

ZASEDA (1965) Žika Pavlović

(U ovom dokumentarcu o Žiki Pavloviću nalazi se nekoliko inserata iz filma "Zaseda", od 43:23 nadalje, sa komentarima Milana Vlajčića i Dušana Makavejeva)

Apsolutno zaprepašćujuća istina o partizanskom pokretu (zapravo o svakoj revoluciji). Nikad mi nije bilo jasno kako Žiku Pavlovića kolege iz partije nisu bukvalno likvidirali zbog ovog filma. Onda mi je Žilnik rekao da on misli da je to zato što su cenzori KP, obično predratni komunisti i intelektualci, gledajući taj film razmišljali: "Evo! Neka vide ljudi s kakvom odvratnom ekipom budala i monstruma smo mi izveli ovu revoluciju, a ipak uspeli da napravimo jedno pristojno i prosperitetno društvo...”. Možda. U svakom slučaju, ovo je jedna Žikina mizantropija dostojna Pekinpoa.

UZROK SMRTI NE POMINJATI (1968) Joca Živanović

Nije baš baš ratni film, ali dešava se u pozadini rata. Izuzetno važan film. Neka vam neko jednom objasni pozadinu ovog filma. Ukratko, prepirka između ovog filma i ”Skupljača perja” slična je onoj između filmova ”Rio Bravo” i ”Tačno u podne”.

BRAT DOKTORA HOMERA (1968) Živorad Žika Mitrović

foto: Printscreen

Ovaj film treba pogledati. Mitrović je odličan reditelj, a ovo je vrlo neočekivan film. Čudan kontekst, čudan pristup. Teško je danas upšte razumeti zašto su to radili. Sem toga, Bata je spektakularan.

KO TO TAMO PEVA (1980) Slobodan Šijan

Velika režija Slobodana Šijana. Dešava se nekoliko sati pred rat, pa ne znam da li se računa u ratne filmove. Ali iz ovog filma toliko toga može da se nauči o antropologiji, etnosu, filmu... I o ratu.

Meni obično kažu: Ti, Milutine, mnogo pričaš o američkim i o starim filmovima. Da li to znači da ne voliš naše filmove? Moj odgovor je: Znate, starih i američkih filmova ima mnogo mnogo više nego naših, pa je normalno da se o njima i govori mnogo više.

U svakom slučaju, moj predlog je da vreme (i torent) potrošite, na primer, na ratne filmove Vilijema Velmana, Džona Forda i Sema Fulera.

Bonus video:


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.