ZBOG KORONE SE U SRBIJU VRATILO 400.000 LJUDI: Ovaj tekst daje odgovor na pitanje KOLIKO ĆE IH OSTATI
Gastarbajteri, Foto: Printscreen

NEIZVESNO JE

ZBOG KORONE SE U SRBIJU VRATILO 400.000 LJUDI: Ovaj tekst daje odgovor na pitanje KOLIKO ĆE IH OSTATI

Najjaču privredu Evrope uspeo je da poljulja koronavirus

Objavljeno:

Procenjuje se da se tokom korona pandemije iz inostranstva u Srbiju vratilo oko 400.000 ljudi. Кoliko je realno da deo njih ostane zauvek i da li Srbiji ide na ruku to što Nemačka otežava povrataka gastarbajtera?

Najjaču privredu Evrope uspeo je da poljulja koronavirus. Ali, i pre nego što je pandemija usporila četvrtu ekonomiju sveta, unutar vladajuće koalicije kancelarke Angele Merkel došlo je do neslaganja da li bi i iduće godine trebalo olakšati dobijanje radnih viza radnicima, prevashodno nekvalifikovanim, sa Zapadnog Balkana.

"Ova odluka još nije doneta, ali suština je u tome da nemački demohrišćani pokušavaju da smanje broj nezaposlenih stranaca u Nemačkoj, koji je zbog korona pandemije porastao na čak 24 odsto i iznosi oko 840.000 ljudi koji su trenutno na birou. Ukoliko se ograniči dolazak nekvalifikovane radne snage sa Zapadnog Balkana, to će pre svega uticati na gradilišta na kojima su česti radnici sa naših prostora", kaže Nenad Radičević, spoljnopolitički komentator i dopisnik iz Nemačke.

I građevinski inženjer Srđan Arsić je sa naših prostora, ali je, kako kaže, u potrazi za boljim životom pre sedam godina otišao put Nemačke. Sada sa porodicom živi u Hesenu, nedaleko od Frankfurta.

"Cela ova situacija sa koronavirusom je itekako imala uticaj na sve branše u Nemačkoj, kao i svuda. Кod nas u građevini najveći problem sada počinje da predstavlja kašnjenje u isporuci materijala i taj što se dosta firmi odlučilo na tzv. skraćeno radno vreme, što naravno povećava troškove projekata", navodi Srđan Arsić, građevinski inženjer iz Hesena.

"Meni bi najvažnije bio povratak poverenja u institucije"

On je bio jedan od 400.000 ljudi, koliko se procenuje da se tokom pandemije iz inostranstva vratilo u Srbiju. Došao je iz ličnih razloga sredinom marta, a ostao do kraja maja. Imao je dovoljno vremena za razmišljanje o ostanku u Srbiji.

"Naravno, razmišljao sam kakvi bi preduslovi trebalo da se steknu da bi ja odlučio da se vratim sa porodicom u Srbiju. Pre svega, meni najvažniji bi bio povratak poverenja u institucije kao što su sudstvo i policija i poboljšanje uslova u našem zdravstvu i školstvu", ističe Arsić.

Plan države je da zadrži ljude koji su došli iz inostranstva i to smo čuli od nekoliko zvaničnika. Sa konkretnom idejom kako, još niko nije izašao. Zbog toga se platfroma "Tačka povratka" sprema za sprovođenje istraživanja među kovid povratnicima.

"Кroz to ćemo moći da vidimo kakva su očekivanja naših građana koji su se vratili i da u skladu sa tim damo neke preporuke donosiocima odluka", objašnjava Ivan Brkljač, platforma "Tačka povratka".

Ističe da pitanja koja su uključena u to istraživanje je koliko dugo su bili u inostranstvu, zbog čega su se vratili, koje su poslove tamo radili. "Nas zanima i nivo obrazovanja da bismo mogli da razumemo klasifikaciju ljudi da imamo neki reprezentativni uzorak na osnovu koga možemo da kažemo ove mere bi ovaj broj ljudi interesovalo ili manje interesovalo", dodaje Brkljač.

Nemačka otežava povratak gastarbajtera – ide li to Srbiji na ruku Srbija je i ranije pokušavala da vrati ljude iz inostranstva, ali ti poduhvati nisu bili zapaženi, jer se već duže vreme ljudi u zemlju vraćaju po inerciji, kada ostare. Da li bi situacija u kojoj Nemačka otežava povrataka gastarbajtera mogla da ide na ruku Srbiji?

"Mislim da to jako puno zavisi od globalne geopolitičke situacije, kakve politike koje druge zemlje budu vodile prema importovanju radne snage", ukazuje Brkljač.

Prilagođavaće se i Nemci, naročito ukoliko prevagne ona strana u vlasti koja je za usporavanje dolaska nekvalifikovanih sradnika sa Zapadnog Balkana.

"Predstavnici građevinske industrije poprilično negoduju zbog ovakvih planova nemačke vlade, jer smatraju da nije moguće među aktuelnim nezaposlenima u Nemačkoj naći dobru radnu snagu za građevinu iako političari sa druge strane pokušavaju ovim da više uposle nezaposlene izbeglice u Nemačkoj", kaže Radičević.

Nesumnjivo da će postojati oni koji će želeti da ostanu u Srbiji trajno. Međutim, veruje se da će to biti to pojedinačni slučajevi, dok će se većina ipak vratiti u inostranstvo. Prema prognozama ekonomista brzina povratka zavisiće od brzine oporavka ekonomije, pa će tako sa povećanjem privredne aktivnosti u Nemačkoj, rasti i potreba za radnom snagom. A teško da će Nemci moći da zaborave na iskustvo radnika sa Balkana, naročito kada je reč o građevini.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/RTS)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.