Iz ambasada, konzulata i rezidencija bivše Jugoslavije nestalo 140 UMETNIČKIH DELA: INTERPOL TRAŽI SRPSKE SLIKE PO SVETU
Foto: Profimedia

neverovatno

Iz ambasada, konzulata i rezidencija bivše Jugoslavije nestalo 140 UMETNIČKIH DELA: INTERPOL TRAŽI SRPSKE SLIKE PO SVETU

Gde su završila, zasada je nepoznato

Objavljeno:

U potragu za nestalim umetninama iz ambasada SFRJ uključiće se Međunarodna policijska organizacija. Oko 40 dela nedostaje iz ambasade u Rimu, sporan i popis u Vašingtonu, Hagu, Stokholmu, Cirihu, Oslu...

Iz ambasada, konzulata i rezidencija bivše Jugoslavije nestalo je više od 140 vrednih umetničkih dela. Gde su završila, zasada je nepoznato, ali zato će država Srbija odgovor o njihovom nestanku zatražiti preko Interpola.

Ovo, za "Novosti", kaže Veljko Odalović, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova i srpski predstavnik u Mešovitoj komisiji za sukcesiju. On je uveren da se deo ove bogate umetničke baštine, koju su najvećim delom stvorili srpski slikari, ne nalazi na teritoriji naše države, već da su slike "razvučene" negde po svetu.

- Zato i insistiramo da se u ovu akciju uključi Međunarodna kriminalistička policijska organizacija - kaže Odalović.

Ministarstvo spoljnih poslova
Ministarstvo spoljnih poslova foto: Google maps

Prema ranijim saznanjima "Novosti", najviše dela, četrdesetak, nedostaje u Rimu. To su, uglavnom, grafike slovenačkog umetnika Božidara Jakca, najpoznatijeg Titovog portretiste. Od dela naših umetnika u ambasadi u Rimu nedostaje "Devojka sa pticom" Miodraga B. Protića. Nekih umetničkih dela nema u Vašingtonu, Hagu, Stokholmu, Cirihu, Meksiku, Ankari, Beču i Oslu. Među tim slikama su i "Ulica" Ljubice Cuce Sokić i "Pariz" Peđe Milosavljevića, koje su bile u ambasadi u Oslu, kao i tri dela Stojana Aralice iz našeg diplomatskog predstavništva u Stokholmu.

- MSP je napravio kampanju da se registruju sva umetnička dela - svojevremeno nam je objasnio istoričar umetnosti Stanislav Staša Živković, naš predstavnik u ekspertskom timu koji je zadužen za sukcesiju kulturnih dobara. - Dobijeni materijal upoređivali smo sa prethodnim spiskovima i utvrdili da se ne poklapaju. Neke slike su šetale od ambasade do ambasade. Naročito su u arapskim zemljama, neposredno pred početak ratnih sukoba na tim prostorima, umetnička dobra, zbog bezbednosti, prebacivana iz jednog u drugo diplomatsko predstavništvo. Za sva dela koja nedostaju traženo je pismeno objašnjenje. Na svaki zahtev je odgovoreno, a objašnjenja su različita. Kako je komisija radila sa reprodukcijama, niko od nas ne može sa sigurnošću da kaže da su sve slike originali. Možda bismo pronašli neki falsifikat, ako bismo uradili pravu ekspertizu.

Podsetimo, tokom procesa sukcesije, u nekoliko navrata, deljeno je zatečeno blago iz diplomatskih predstavništava, a najvredniji deo kolača pripao je našoj zemlji. Do 2017. raspoređeno je ukupno 1.416 umetničkih dela, a naša zemlja je, po "nacionalnom ključu", dobila 791, Hrvatskoj je pripalo 325, Sloveniji 194, Makedoniji 59, a Bosni i Hercegovini 47 umetnina. Dragocenost ove kolekcije je u tome što je najveći broj slika gotovo potpuno nepoznat javnosti, jer su pravo iz umetničkih ateljea odlazile u ambasade.

Slike su najviše kupovane tokom pedesetih godina kada su osnivana diplomatska predstavništva tadašnje države po svetu. Prema raspodeli jugoslovenske umetničke baštine koja se zatekla u ambasadama i konzulatima, Srbija je bogatija delima "Ženski akt" Stevana Aleksića iz 1920, procenjen na 150.000-200.000 evra, "Detalj iz Kosovskog ciklusa", "Razigrani konji" i "Kosovski boj" Petra Lubarde, "Devojka u narodnoj nošnji" Marka Čelebonovića, "Partizanska kolona" Đorđa Andrejevića Kuna... Najzastupljenija su dela Stojana Aralice, Petra Lubarde, sa po dvadesetak slika, pa Petra Konjovića, Peđe Milosavljevića, Mila Milunovića, Milića od Mačve.

- U periodu od 15. septembra 2016. do 1. novembra 2017. realizovana je primopredaja diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ u Buenos Ajresu, Limi, Sao Paulu, Meksiku, Alžiru, Kopenhagenu, Frankfurtu, Štutgartu, Najrobiju, Tunisu, Akri, Kairu, Pjongjangu, Minhennu, Džakarti, Braziliji... U toku je primopredaja u još nekim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Raspodela kulturnih dobara odvija se uglavnom bez teškoća i svedena je na ekspertski nivo i uvažavanje stavova struke svih država sukcesora - kaže Odalović.

Materijalna greška ili...

NA spisku najvrednijih dela koje je Srbija dobila sukcesijom nalazi se "Motiv iz okoline Pariza" Save Šumanovića, koja je bila u ambasadi u Moskvi. A, da li su "popisivači" napravili materijalnu grešku, pa su Šumanovićev šidski pejzaž pogrešno imenovali ili je ova najvrednija slika iz diplomatske kolekcije, procenjena između 200.000 i 300.000 misteriozno nestala, zasada nije poznato.

Vratite slike u Srbiju

Dragocenost srpske "diplomatske" kolekcije je u tome što je većina slika potpuno strana stručnoj javnosti, a, po proceni stručnjaka, neke od njih su najvrednija dela pojedinih umetnika. Zato se mnogi od njih zalažu da bi slike, koje na izvestan način reprezentuju srpsku umetnost proteklog veka, trebalo vratiti u Srbiju da budu dostupne našoj publici, a da se u diplomatskim predstavništvima postave slike savremenih umetnika.

Bonus video: Roboti igraju fudbal na sajmu CEBIT 2018 u Hanoveru (KURIR TV)

(Espreso.co.rs/Novosti)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.