LUSI VAN DORP, NAUČNICA O KOJOJ PRIČA CEO SVET: Prvi put za srpske medije govori o 198 MUTACIJA KORONAVIRUSA
Lusi van Dorp, Foto: Jaspal Puri

INTERVJU NEDELJE

LUSI VAN DORP, NAUČNICA O KOJOJ PRIČA CEO SVET: Prvi put za srpske medije govori o 198 MUTACIJA KORONAVIRUSA

Postoje mutacije na ključnom delu koronavirusa, takozvanom "spajk" proteinu, pomoću kojeg virus "otključava" ljudske ćelije i ulazi u njih

Objavljeno:

Lusi van Dorp, naučnica iz Instituta za genetiku Univerzitetskog koledža u Londonu, bila je, zajedno sa kolegom Fransoa Baluom, na čelu tima koji je napravio jedno od najvećih otkrića u doba pandemije koronavirusa.

Naime, analizirajući genome virusa iz 7.500 ljudi inficiranih novim koronavirusom, ovi naučnici su uspeli da identifikuju 198 mutacija genoma SARS-CoV-2 virusa, što može da ima veliku primenu u naporima za pronalaženje lekova i vakcina protiv ove opake bolesti.

Dr van Dorp je rado odgovorila na molbu Espresa da sa našim čitaocima podeli svoja saznanja o novom koronavirusu, načinu na koji se on adaptira na svoje ljudske "domaćine" i onome što možemo da očekujemo od ovog virusa.

Vi ste, sa kolegom, na čelu tima naučnika koji su u najnovijem istraživanju identifikovali 198 rekurzivnih genetskih mutacija novog koronavirusa. Koji su glavni i najvažniji rezultati ove studije?

Otkrili smo da je SARS-CoV-2, virus odgovoran za Covid-19, prvo počeo da inficira ljude u poslednjem delu protekle godine. Od tada on postepeno akumulira promene, ili mutacije, kao što je to slučaj i sa svim virusima, kad se repliciraju. Otkrili smo da se oko 200 ovih mutacija desilo nezavisno i rekurzivno. Ovo može da bude veoma relevantno, kad je reč o otkrivanju toga kako se virus adaptira na ljudsku infekciju i takođe važno za određivanje meta, kad je reč o traženju lekova i vakcina.

foto: Infection, Genetics & Evolution

Vaše istraživanje se zasniva na analizi genoma virusa uzorkovanih od 7.500 pacijenata širom sveta. Da budem iskren, ovo zvuči neverovatno, da je urađeno tako brzo, i tako masovno. Kad tačno je ovako nešto postalo moguće, i koliko je velika uloga računara u svemu?

Moć računara zaista znači sve, i imamo sreće da koristimo velike klastere visokih performansi na UCL (Univerzitetski koledž u Londonu). Na drugoj strani, sama brzina kojom se generišu genomi virusa i postaju dostupni je bez presedana. Naša analiza je obuhvatala 7.500 genoma. Za samo nekoliko nedelja taj broj je narastao na dosta više od 16.000.

Kad je reč o mutacijama SARS-CoV-2, da li se ovo dešava brzo, prosečno ili sporije, u odnosu na ostale slične viruse?

Stopa mutacije procenjena za SARS-CoV-2 je slična onoj kod drugih srodnih koronavirusa. Ne postoji bilo šta što bi navelo na pomisao da SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije nego što bi moglo da se očekuje.

Jedan od fascinantnih rezultata ovog istraživanja je da verovatno ne postoji nešto kao što je "nulti pacijent" u većini nacija. Da li je ovo neki novi podatak za epidemiologe, i kako ova "analiza uživo" pandemije pomaže u razumevanju istorijskog širenja nekih ranijih virusa?

Prvi identifikovani slučaj gotovo nikad nije prvi slučaj. Genetski podaci nam nude način da razlikujemo uvezene slučajeve i lance lokalne transmisije. Naša analiza pokazuje da je u većini zemalja širom sveta bilo toliko "ulazaka" virusa, toliko mnogo puta, da postoje brojni "nulti pacijenti" koji započinju lanac lokalnih transmisija.

foto: Profimedia

Mutacije SARS-CoV-2 nisu ravnomerno raspoređene u njegovom genomu. Koji njegovi delovi su skloni mutacijama, a da za to postoje činjenični dokazi, a koji nisu? Zanimljivi delovi SARS-CoV-2, za one koji rade na stvaranju vakcine, su verovatno "spajk" proteini koje on koristi da "otključa" ćeliju preko ACE2 receptora. Da li ovi proteini mutiraju u SARS-CoV-2? I da li vaše istraživanje nosi dobre ili loše vesti, kad je reč o mogućnosti stvaranja pouzdane i trajne vakcine?

Neke od rekurzivnih mutacija do kojih smo došli postoje na "spajk" proteinu, regionu veoma važnom za ulazak virusa u ljudske ćelije. Međutim, tačne funkcionalne posledice ovih mutacija još uvek nisu poznate. Trenutno, genetski diverzitet je još uvek isuviše ograničen, da bi mogao za rezultat da ima "izbegavanje" vakcine; ipak, važno je nastaviti sa nadgledanjem ovoga. Drugi regioni genoma su prilično očuvani, pogotovo neki među drugim strukturalnim proteinima, i oni bi mogli da predstave korisne "mete" za razvoj lekova i vakcina.

Istorijski gledano, kuda mutacije odvedu viruse? Postaju li oni obično manje ili više smrtonosni i zarazni? Postoji li, u ovom momentu, bilo kakav dokaz koji bi pokazao kuda ide SARS-CoV-2?

Još uvek smo u ranim danima evolucije SARS-CoV-2, što znači da je teško napraviti dugoročna predviđanja. Veoma je moguće da će biti mutacija koje će rezultirati većom prenosivošću virusa, ali još uvek je rano da se proceni.

Koliko je organizovana naučna zajednica, kad je reč o deljenju podataka kakvi su ovi? Na primer, imate li vi informaciju o tome da li timovi koji rade na stvaranju vakcina koriste vaše podatke kako bi modifikovali svoj pristup?

U ovom momentu radimo sa timom antropogenetičara koji istražuju potencijalne mete za delovanje lekova. Ovo je samo jedan primer, a u celini postoje mnogi kolaborativni napori, na širokom planu, između naučnih disciplina koje interesuje isto pitanje. Velika količina genetskih podataka o SARS-CoV-2 će sigurno biti od koristi, kad je o ovome reč.

foto: EPA/ ALESSANDRO CRINARI, Ilustracija

Postoji li ikakva mogućnost da je ovaj virus mogao da bude "stvoren u laboratoriji", pomoću genetskog inženjeringa?

Trenutni dokazi ukazuju na to da je najverovatniji scenario da je SARS-CoV-2 postojao u životinjskom rezervoaru pre nego što je "preskočio" na ljudskog domaćina. Nemamo još uvek jasnu predstavu o kojoj je životinji reč. Do danas, najbliži sekvencirani genom virusa je onaj koji je u cirkulaciji kod potkovičastih slepih miševa, iako uvek predalek da bi oni bili vrsta sa koje je virus direktno prešao na čoveka.

Prosto rečeno, očekujete li da će više novca biti investirano u nauku posle ove pandemije?

Nadam se!

Koliko su bitni virusi i bakterije za ljudsku evoluciju, i kako su pandemije poput ove oblikovale, i oblikuju, našu vrstu?

Pandemije su imale ogroman uticaj tokom cele naše istorije, a zarazne bolesti su verovatno ubica broj jedan, sa brojem žrtava većim nego što je umrlo od posledica ratova ili gladi. Ovo nije prva pandemija, i neće biti poslednja. Kuga, kolera, grip, sve su bile odgovorne za veoma značajne pandemije u poslednja dva veka.

Bonus video:

(I. Ć.)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.