RAĐALE SMO DECU ZA HITLERA! Ispovest žene koja je imala SE*S sa SS oficirom u projektu Lebensborn LEDI KRV U ŽILAMA
U projketu "Lebensborn" nemačke devojke, pod lažnim imenima, seksualno opštile sa anonimnim oficirima, Foto: EPA Alexander Historical Auctions

tretiranje ljudi

RAĐALE SMO DECU ZA HITLERA! Ispovest žene koja je imala SE*S sa SS oficirom u projektu Lebensborn LEDI KRV U ŽILAMA

Hildegard Truc je decenijama kasnije pričala o svom iskustvu i učestvovanju u programu „Lebensborn"

Objavljeno: 21:54h

U Hitlerovo vreme postojao je projekat pod nazivom "Leberzbon" u okviru koga su nemačke devojke, pod lažnim imenima, seksualno opštile sa anonimnim oficirima SS kako bi državi rađale decu.

- Kao i otac mog deteta, tako sam i ja potpuno verovala u važnost onoga što radimo, i nismo se sramili niti imali ikakve inhibicije“, pričala je žena koja je u mladosti učestvovala u nacističkom programu „Lebensborn“.

Inače, „Lebensborn“ je bio jedan od najneobičnijih programa koje su sprovodile nacističke vlasti Trećeg rajha. Neobičan — blago rečeno. Iz našeg današnjeg ugla prilično je bolesno i bizarno tretirati ljude kao objekte za rasplod, što su upravo radile pristalice nacional-socijalizma u Hitlerovoj Nemačkoj, zabrinute zbog dramatičnog pada nataliteta.

Jer, velike su planove imali, morala se tuđa zemlja na istoku Evrope osvojiti i potom naseliti „čistokrvnim“ Nemcima, kojih je bilo sve manje. Zato je sredinom tridesetih godina SS pokrenuo poseban ovaj projekat čiji je cilj bila „proizvodnja“ plavokosih i plavookih Arijevaca. Probrane mlade devojke „parene“ su sa probranim mladim esesovskim oficirima i rađale su decu za Hitlera.

Sama reč „lebensborn“ znači „izvor života“, a procenjuje se da je na ovaj način u Trećem rajhu rođeno oko 20 hiljada beba, najviše u Nemačkoj, ali i u Norveškoj, čiji se narod doživljavao kao još arijevskiji od samog nemačkog, zbog velikog broja Jevreja koji su u njihovoj zemlji živeli pre dolaska Hitlera na vlast (pa i kasnije naravno, mada je 1935. godine van zakona stavljeno venčavanje Arijevaca sa pripadnicima jevrejske manjine).

Jedna od tih žena bila je Hildegard Truc, koja je decenijama kasnije pričala o svom iskustvu i učestvovanju u programu „Lebensborn“. Ona je još kao devojčica postala opsednuta nacional-socijalizmom i „firerom“, kojeg je gledala kao boga koji je sišao među ljude. 1933. godine učlanila se u Savez nemačkih devojaka (nem. Bund Deutscher Mädel), što je bio ženski ogranak Hitlerjugenda, odnosno Hitlerove omladine.

Posećivala je sve nedeljne sastanke, išla na sve manifestacije. „Bila sam luda za Adolfom Hitlerom i našom novom boljom Nemačkom. Saznala sam koliko smo užasno važni mi mladi ljudi za Nemačku“, govorila je.

Uskoro je postala istaknuta predvodnica, pre svega zbog svoje plave kose i očiju; nazivali su je savršenim primerom nordijske žene „jer pored mojih dugih nogu i dugog tela, imala sam široke kukove i karlicu kao stvorenu za rađanje dece“.

Kada je 1936. godine postala punoletna, počela je da razmišlja o svojoj budućnosti. Nije znala čime želi da se bavi u životu, i te je dvojbe podelila sa jednom koleginicom iz Saveza, koja joj je ispričala sve o „Lebensbornu“, za koji je tada prvi put čula. Oduševila se i zanela idejom: zašto da fireru ne rodi dete, kad Nemačkoj već treba „rasno vredni soj“? Mora samo da se prijavi, da bude podvrgnuta nizu medicinskih testova i da prođe kroz proveru porekla. Bilo je jako važno da nema ni trunku jevrejske krvi. Ako uspe, dobiće priliku da izabere partnera od ponuđenih oficira SS-a.

Ne znamo kako to vama zvuči, ali njoj je zvučalo „predivno“ i odmah se prijavila. Svesna da roditelji tu njenu avanturu neće odobriti, rekla im je da je aplicirala za neki rezidencijalni kurs iz nacional-socijalizma.

Odvedena je u neki stari bavarski zamak kod Tegernzea (verovatno Zamak Tegernze, pravno u vlasništvu Kuće Vitelsbah ali prisvojen od strane SS-a, koji je originalno bio benediktinski manastir), gde se već nalazilo četrdesetak drugih devojaka pod lažnim imenima. Tamo se živelo udobno, u zajedničkim prostorijama bavilo se sportom i razonodom, a buduće majke imale su na raspolaganju i biblioteku, muzičku salu i bioskop.

„Hrana je bila bolja od svega što sam do tada probala; nismo morale da radimo i bilo je mnogo slugu“, pričala je Truc o luksuzu u kojem se obrela.

BONUS VIDEO:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.