ZAŠTO IZRAEL NE MOŽE DA PRIĐE HAMASU? Imaju MOĆNIJU vojsku, ali ih muči JEDNA STVAR, analitičari objasnili SVE
Palestina, Foto: AP Photo Ali Mohmoud

palestina i izrael

ZAŠTO IZRAEL NE MOŽE DA PRIĐE HAMASU? Imaju MOĆNIJU vojsku, ali ih muči JEDNA STVAR, analitičari objasnili SVE

Rat između Palestine i Izraela vrlo je zanimljiv za analitičare, te su napravili izveštaj koji govori o istoriji ovog sukoba

Objavljeno:

Izrael najavljuje da neće stati sa napadima na Gazu dok ne eliminiše i poslednjeg pripadnika Hamasa. Postavlja se pitanje zašto Izrael nije ranije uništio Hamas.

Izrael se sukobljavao sa Hamasom u Gazi više od decenije, a analitičari korporacije RAND objavili su detaljni izveštaj koji se fokusira na petogodišnji period ovog konflikta, od kraja operacije Liveno olovo 2009. do kraja operacije Zaštitna ivica 2014.

U izveštaju se analizira promenljivo lice urbanog ratovanja i kako se napredna vojska borila protiv slabijih ali prilagodljivijih iregularnih snaga. Takođe pokazuje kako su se izraelske odbrambene snage (IDF) razvijale operativno, organizaciono i tehnološki kako bi odgovorile na tekuće hibridne izazove. Suočavanje sa Hamasom u Gazi stavlja Izrael u stratešku dilemu – potrebno je da uloži dovoljno sile da odvrati militantnu grupu od napada, ali ne toliku da sruši režim.

1 / 6 Foto: Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia

- Želimo da im slomimo kosti a da ih ne stavimo u bolnicu – sumirao je jedan izraelski analitičar.

Prema nekim izvorima, Izrael je strepeo da bi, ako sruši Hamas, na njegovo mesto u Gazi moglo da dođe neko veće zlo.

Operacija Liveno olovo

Izrael se 2005. povukao iz Gaze nakon skoro 40 godina okupacije. Hamas je dve godine kasnije preuzeo vlast u Pojasu, polako postajući hibridni akter – delimično teroristička organizacija a delimično pseudo-država. Ovo je evolucija koja se nastavlja, navode analitičari RAND-a. Neprijateljstva između Hamasa i Izraela dovela su do Prvog rata u Gazi i operacije Liveno olovo u decembru 2008, rata koji se brzo okončao izraelskom pobedom i povlačenjem krajem januara 2009.

U 20 meseci nakon te operacije, tenzije između Izraela i Hamasa su nastavile da eskaliraju. Između 11-13. novembra 2021. više od 200 raketa je ispaljeno na Izrael iz Gaze, da bi Izrael 14. novembra pokrenuo operaciju Stub odbrane, sa ciljanim ubistvom vojnog šefa Hamasa Ahmeda Džabarija i preciznim napadima na druge mete.

Tokom osmodnevnog konflikta Hamas i Palestinski islamski džihad (PIJ) ispalili su preko 1.456 raketa na Izrael, pogađajući Tel Aviv prvi put od napada iračkih projektila “skad” u Zalivskom ratu 1991. godine. Izraelske snage su odgovorile vazdušnim udarima na više od 1.500 meta u Gazi, uključujući infrastrukturu Hamasove vlade i zalihe oružja.

Palestina
Palestinafoto: EPA-EFE MOHAMMED SABER

Izrael je mobilizovao 57.000 rezervista i rasporedio kopnene snage duž granice sa Gazom, ali do upada u Pojas nikad nije došlo. Onda je 21. novembra 2012. stupilo na snagu primirje, koje je isposredovala vlada egipatskog Mohameda Morsija iz Muslimanskog bratstva.

Operacija Zaštitna ivica

Neko vreme su Izrael i Gaza bili u periodu relativnog mira, ali se 2014. Hamas suočio sa snažnim ekonomskim i političkim pritiskom. Novi predsednik Egipta Abdel Fatah el Sisi smatrao je Hamas za saveznika neprijateljskog Muslimanskog bratstva i zatvorio je tunele za šverc od Egipta do Gaze, uskraćujući Hamasu jedan od ključnih izvora prihoda. Do kraja je ovaj pritisak podstakao sve veće nivoe nasilja, navode analitičari.

Nasilje je zauzvrat dovelo do operacije Zaštitna ivica, koja je počela u 8. jula 2014. i odvijala se u tri faze. Prva je bila izraelska vazdušna kampanja od 8-16. jula, koja je izgledala slično Stubu odbrane, sa gađanjem militanata i Hamasove infrastrukture. Ali, vazdušni udari nisu mogli sami da unište Hamasovu mrežu tunela pa je u drugoj fazi Izrael izvršio kopneni upad, od 17. jula do 4. avgusta. Iako su izraelske snage ušle u Gazu samo nekoliko kilometara da nađu i unište Hamasove prekogranične tunele, sporadično su nailazile na žestoke džepove otpora u mestima poput Šujaije, gde je izraelska brigada Golani vodila jednu od najžešćih bitaka u ratu.

Nakon dvonedeljne operacije izraelske snage su se povukle, a operacija je ušla u poslednju fazu, od 5-26. avgusta, obeleženu nizom privremenih prekida vatre razbijenih vazdušnim udarima i raketnom paljbom.

Posledice

Operacija je uzela svoj danak. Na izraelskoj strani je stradalo najmanje 66 vojnika i šestoro civila, direktna šteta na privatnoj i javnoj infrastrukturi bila je skoro 55 miliona dolara, a indirektna - s obzirom na ekonomske poremećaje ekonomije zbog konflikta - još 443 miliona, prema izraelskoj poreskoj upravi.

1 / 4 Foto: EPA MOHAMMED SABER

Na palestinskoj strani, prema proceni UN stradalo je 2.133 ljudi od čega 1.489 civila, što je Hamas koristio da unapredi svoje tvrdnje da je Izrael koristio nesrazmernu silu. Nasuprot tome, izraelske procene govore o 1.598 palestinskih žrtava od čega su 75 odsto bili borci. UN su još procenile da je interno razmešteno 500.000 ljudi, što je 28 odsto populacije Gaze, a da su domovi za oko 108.000 ljudi postali nenastanjivi.

Kako navode analitičari, Izrael pokušava da održi težak balans prema Hamasu i da ga, sa jedne strane, kazni zbog napada, ali sa druge da ga ne eliminiše u strahu da će ga zameniti neko još nasilniji. U tri godine nakon Zaštitne ivice, Hamas je održao svoju kontrolu nad Gazom i ne deluje da je u opasnosti da skoro bude zamenjen. Ipak, pritisak na Hamas je ostao do danas.

Lekcije iz konflikta

Dok je konflikt iznedrio razne strateške, operativne, taktičke i tehnološke lekcije – a Izrael je, kako navode analitičari, decenijama bio izvor pomoćnog učenja za američku vojsku uključujući poslednji sukob u Gazi – svaka od tih lekcija nosi određene preporuke.

1 / 6 Foto: AP Photo Tsafrir Abayov

Na prvom mestu, treba razumeti protivnika. Hamas se tokom sukoba u Gazi od neregularnog protivnika pretvorio u hibridnog sa kvalitetima koje su nekad imali samo državni akteri, a Izrael je morao tome da se prilagodi. Takođe je potrebno razumeti i ograničenja preciznog gađanja u urbanom kontekstu, razviti protivraketnu odbranu – poput čuvene izraelske Gvozdene kupole – investirati u oklopna vozila koja su se pokazala ključnima u izraelskim operacijama, te pripremiti se za borbe u tunelima.

Hamasova zloglasna mreža podzemnih prolaza jedan je od najvećih izazova sa kojima se Izrael suočava u svojoj aktuelnoj pripremi za kopnenu invaziju na Gazu. Stručnjak za podzemno ratovanje Dafne Ričemond Barak rekla je nedavno da (još) ne postoji pouzdano rešenje za suočavanje sa ovom pretnjom.

- Ne postoji Gvozdena kupola za tunele – rekla je ona.

Bonus video:

01:27

ZBOG ČEGA IZRAEL NIJE REAGOVAO U PRVIH 24 SATA RATA? Stručnjaci nemaju dilemu: Hamas nije samostalan, EVO KO STOJI IZA NJIH!

(Espreso/ Blic)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.