Osobenjaci, kvazi-intelektualci i sumnjiva bratija: Ko je podržavao Srbiju tokom NATO bombardovanja (FOTO)

Tako su nas branili

Osobenjaci, kvazi-intelektualci i sumnjiva bratija: Ko je podržavao Srbiju tokom NATO bombardovanja (FOTO)

Dok su ovde padale bombe belosvetski likovi davali su podršku Srbiji. Bilo je tu priznatih umetnika i intelektualaca, ali i dosta smutljivaca koji su koristili tu priliku da promovišu sebe
Objavljeno:

Svima onima koji su preživeli bombardovanje Jugoslavije teško da će iščiliti iz sećanja ti dani. Godišnjica bombardovanja: Srbiju još uvek peku rane od NATO agresije! (FOTO) (VIDEO) Osim eksplozija, žrtava i ruševina, kao najtragičnijih momenata tog stravičnog perioda, pamtiće se i neke druge stvari. Na primer, odbrana mostova i patriotski koncerti, dani kada smo više bili bez struje, nego sa njom, medijsko-propagandno izveštavanje, podrška Srbiji od raznih belosvetskih likova. Baš o ovim poslednjim ovde će biti reči. Pevalo se i plakalo: Pesme koje su obeležile NATO agresiju! (VIDEO) U tom trenutku činilo nam se da se čitav svet okrenuo protiv nas i da svi Srbe vide kao "pokvarene i zle". Zato se svaki glas koji je govorio u korist Srbije veličao do besmislenih razmera. Prekidali karijere, odbijali da igraju za klubove... Kako su srpski sportisti protestovali protiv NATO bombi (FOTO) (VIDEO) Da budemo iskreni, bilo je tu i poznatih svetskih intelektualaca koji su bili uz našu zemlju dok su ostali napadali, ali i dosta marginalaca koji su na taj način pravili jedino sebi reklamu.

Večiti kontraš, lingvista i filozof Noam Čomski našao se tada na strani Srbije. Smatrao da su napadi NATO avijacije i ratovi koje je izazvao Vašington bili najveći teroristički napadi u ljudskoj istoriji. S obzirom na to da Čomski kritikuje 99% stvari koje radi Vašington, kao i da je bio protiv svih drugih američkih vojnih delovanja, onda postaje jasno da mu nije Srbija nešto posebno od srca otpala. Prosto, bili smo protivnici njegovih protivnika.
Austrijski pisac Peter Handke je još 1996. svojim delom "Pravda za Srbiju" pokušao da ubedi Zapad da stvari na Balkanu nisu crno-bele. Naravno, to mu nije pošlo za rukom. Kada je počelo bombardovanje doputovao je u našu zemlju, vratio neke nagrade koje je dobio i istupio iz katoličke crkve. Ruku na srce Austrijanac se zaista zdušno zalagao za Srbe, ali je još od studentskih dana bio buntovan i osobenjak.
Pisac iz Francuske Patrik Beson se još za vreme ratova u bivšoj SFRJ stavio na stranu Srba a kasnije je bio vatreni protivnik savezničkog bombardovanja Srbije. Iako je ovde predstavljen kao velik spisatelj, u pitanju je "prosek proseka", bez posebnog značaja čak i u svojoj domovini. Da je tako govori i podatak da već godinama ništa nije napisao.
Printskrin: Youtube/fluxlino
Verovatno najveći opsenar tog proleća '99 bio je Danijel Šifer, francuski filozof i humanista. Što reče Bogdan Tirnanić, Šifer je svoj "humanistički zanat praktikovao isključivo u Srbiji". Bio je ovde od početka do kraja bombardovanja i mnogi su ga zbog to zgotivili. Sa druge strane, Danijel je sve to debelo koristio da bi muvao ženske (hteo je i da se ženi sa pevačicom Gocom Božinovskom) i mnoge stvari dobijao besplatno. Koliko se zaneo u toj svojoj raboti, najbolje govori to da ga je već naredne godine u novosadska policija uhapsila jer je iz jednog butika drpio žensku haljinu.
Naravno da nije moglo da prođe bombardovanje bez podrške Rusa Srbiji. Tako je i poznati ruski režiser Nikita Mihalkov stao uz nas. - Ja ovaj vaš rat doživljavam kao svoju ličnu, vrlo ličnu i vrlo konkretnu tragediju - kaže slavni ruski režiser. Neosporno da je Mihalkov veliki umetnik, ali on je takođe vatreni sledbenik zvanične politike Moskve. Pa, šta misli Putin, to radi Nikita.
Wikipedia/Guy Wagner
Mikis Teodorakis, grčki kompozitor, 29. marta 1999. srpskom narodu poslao je sledeću poruku: - Želim da izdržite i da pobedite, i da tako date, kao i u prošlosti, još jednu istorijsku lekciju kukavicama i ubicama - poručio je on. Slične stavove Teodorakis je imao i tokom rata u Iraku, kao i tokom izraelske okupacije Gaze. Prosto, on bi stalno da "tuđim gloginje mlati".
Printskrin/Youtube/Svenna Jensen
Veliki pisac i britanski nobelovac, Harold Pinter, žestoko se suprostavljao spoljnoj politici SAD, pa je "po difoltu" podržao i - politiku Slobodana Miloševića. - Američka spoljna politika može se definisati ovako: ”Poljubi me u dupe ili ću ti razbiti glavu!” Milošević je odbio da Ameriku poljubi u dupe i zato je Klinton razbio glavu srpskom narodu (ne Miloševiću) sa katastrofalnim posledicama po sve na Kosmetu. Opravdanje za ovu akciju ”humanitarni obziri” - očigledno je loš vic. Ova akcija demonstrira izuzetno licemerje SAD i Britanije... Bez ikakvog uvijanja, to je čist genocid - komentarisao je on. (Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.