FRENKI SE PREDSTAVLJAO KAO MARTIĆEV NOVINAR! U Hagu otkriveno kako su formirane CRVENE BERETKE i ko im je bio GAZDA
Franko Simatović u sudnici Haškog tribunala, Foto: Fonet

ISPLIVALI NOVI DOKAZI?

FRENKI SE PREDSTAVLJAO KAO MARTIĆEV NOVINAR! U Hagu otkriveno kako su formirane CRVENE BERETKE i ko im je bio GAZDA

General JNA otkrio je mnoge stvari...

Objavljeno:

Penzonisani general JNA Aleksandar Vasiljević rekao je da nije imao saznanja o vezi Franka Simatovića sa "crvenim beretkama" na ratištima u Hrvatskoj i BiH.

Simatović (68), tadašnji operativac Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije, optužen je zajedno sa šefom te službe Jovicom Stanišićem za ubistva, progon, deportaciju i prisilno premeštanje Hrvata i Muslimana u Hrvatskoj i BiH, 1992-95.

"Vi kao načelnik Uprave za bezbednost JNA, tokom 1990-91, i do maja 1992, kada ste penzionisani, niste imali zvanične informacije o vezi 'crvenih beretki' i Simatovića", sugerisao je svedoku, tokom unakrsnog ispitivanja u Hagu, Simatovićev branilac Mihajlo Bakrač. "Tada nisam imao saznanja o tome", odgovorio je, preko video-veze iz Beograda, general Vasiljević (80), koji svedoči po obavezujućem nalogu suda (subpoena). Po optužnici, Simatović je bio prvi komandant "crvenih beretki", koje su počinile te zločine, zajedno sa drugim jedinicama pod kontrolom SDB Srbije, poput garde Željka Ražnatovića Arkana. Na dodatnu sugestiju branioca Bakrača, Vasiljević je precizirao da 1990. "nije čuo za Franka Simatovića", ni "u kojoj se funkciji pojavio u SAO Krajina" u Kninu. "Od organa bezbednosti JNA sam dobio informaciju da se tamo pojavio neki Frenki, koji se predstavlja kao novinar, i da je u kontaktu sa (tada šefom kninske policije Milanom) Martićem. Organi bezbednosti znali su, međutim, da je on zaposlen u MUP Srbije", izjavio je Vasiljević.

Po optužnici, Simatović je tada u Kninu, zajedno sa Draganom Vasiljkovićem zvanim Kapetan Dragan, organizovao obuku prvih "crvenih beretki", koje će kasnije činiti jezgro više drugih formacija koje su pod tim imenom delovale u Hrvatskoj i BiH, pod kontrolom vrha SDB Srbije. Odbrana je danas, međutim, tvrdila da je Simatović tada u Kninu bio "kao obaveštajac" SDB Srbije da bi "skupljao informacije" upravo o Kapetanu Draganu, čije je praćenje naložio čim se on, prethodno, pojavio u Beogradu i "nudio se Srpskom pokretu obnove" radi "ekstremističkih aktivnosti". Vasiljević je, kao "prirodno", prihvatio da je Simatović "prikupljao podatke o licu pod nadzorom" i to što se, pritom, nije predstavljao kao agent SDB Srbije, "Da li je Simatović u Kninskoj Krajini imao bilo kakav uticaj na JNA i Teritorijalnu odbranu", pitao je njegov advokat, a svedok je odgovorio da "za takav uticaj ne zna". Odgovarajući na pitanja Simatovićevog branioca, general Vasiljević je tvrdio da je za kampove srpskih snaga, uključujući i paravojske iz Srbije, u Slavoniji i Baranji 1991-92 bio odgovoran Radovan Stojičić Badža, komandant Teritorijalne odbrane (TO) te srpske oblasti i pripadnik MUP Srbije. "Očito je da je Badža bio taj koji je na terenu držao centre za obuku i tu se ne pojavljuje Frenki...u kontaktu s tim jedinicama". Stojičićevu formaciju, Vasiljević je, međutim, nazvao "para-TO" zato što ona nije bila pod komandom i u sastavu JNA.

foto: Youtube/For-SerbiaDotOrg Official

Stojičić je u proleće 1997. ubijen u Beogradu, dok je bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, a ubica do sada nije pronađen. Haški tribunal ga prethodno nije optužio. Simatovićev advokat tvrdio je da su "za Arkanove zločine u Dalju i Erdutu" bile zadužene lokalne vlasti i da "MUP Srbije nije mogao ništa da učini" zato što nije imao "mesnu nadležnost". Vasiljević se "delimično složio", primećujući da je MUP Srbije mogao da proveri te informacije i dostavi ih organima u SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srem. Ponovljeni haški proces Simatoviću i Stanišiću biće nastavljen sutra, kada će Vasiljevića dodatno ispitivati tužioci. Optuženi ne prisustvuju suđenju zato što su na privremenoj slobodi u Srbiji. Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proleća 2003, neposredno posle ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića. Posle prvog suđenja, koje je nakon jednog neuspelog pokušaja počelo 2009, prvostepeno veće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice. Međutim, apelaciono veće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

foto: Profimedia

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Muslimana sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH radi ostvarivanja srpske dominacije. Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po tužiocima, tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević. Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017, poslednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije. Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.