ALJBIN KURTI NEMA PLAN NI ZA ŠTA, NJEGOVA JEDINA IDEJA JE POPULIZAM: Albanski analitičar NAKRPIO budućeg PREMIJERA
Malo tamo, malo'vamo: Aljbin Kurti, Foto: Printscreen

drugačiji stav

ALJBIN KURTI NEMA PLAN NI ZA ŠTA, NJEGOVA JEDINA IDEJA JE POPULIZAM: Albanski analitičar NAKRPIO budućeg PREMIJERA

To se takođe podrazumeva i logika „oko za oko, zub za zub“ koja se elokventno kamuflira kao „reciprocitet“.

Objavljeno:

U jednom od prvih intervjua koji je dao Aljbin Kurti nakon pobede na izborima 6. oktobra, Opinion (Moj stav) na TV Kljan Albanija , nekoliko dana pre nego što je dobio mandat za formiranje vlade, imao je priliku da izloži konkretan plan za izazove koji očekuju Kosovo u predstojećim mesecima i godinama i način na koji će se vlada predvođena njime i PS odnositi prema njima. Ali nije rekao ništa - tvrdi kolumnista Kljan Kosova Baton Hadžiju i nastavlja svoju opservaciju:

Nema konkretnog plana za dijalog, nema konkretnog plana za sever Kosova, nema konkretnog plana za nacionalno ujedinjenje, ideala na osnovu kojeg je PS osnovan i podignut, niti konkretnog plana za oslobođanje države od partijskog uticaja koji je bio glavni slogan Pokreta u vremenima opozicije, u čije ime je on dosledno vodio nasilne proteste i orkestrirao čitavu kampanju javnog linčovanja. Dolazeći premijer Republike Kosovo, koji do sada nije prihvatio nijedan simbol kosovske državnosti, podrazumevao je da će ih prihvatiti tek nakon što bude preuzeo funkciju premijera. Dakle, on prihvata simbole državnosti Kosova, samo pod uslovom da je premijer.

Neka od pitanja o kojima je govorio Aljbin Kurti u ovom intervjuu odražavaju gotovo radikalnu promenu njegovih stavova u ime kojih koristi nasilje više od decenije.

1. Pravo na mandat za formiranje vlade

foto: Printscreen

Nakon 6. oktobra, Aljbin Kurti bez sumnje je prihvatio presudu Ustavnog suda 2014. godine kojom je propisano da pravo na formiranje vlade pripada pobedniku izbora. On prihvata ovu odluku jer sada ide njemu u prilog. Ali upravo je Aljbin Kurti i njegov pokret linčovao Ustavni sud 2014. godine nakon donošenja ove presude pokušavajući po svaku cenu da onemogući pobedniku na izborima sa preko 30 odsto glasova, DPK, da formira vladu. Kurti je pobedio na izborima sa samo 0,5 odsto više od druge stranke, sa ukupnim brojem glasova nešto iznad 25 odsto birača koji su glasali i 10 osto od ukupno registrovanog biračkog tela. Nasuprot euforičnim interpretacijama velelepne pobede, pobeda PS je prilično relativna sa stvarnim procentnim nivoom i verovatno je najtesnija od svih izbora na Kosovu posle 1999. godine.

Ono što je najvažnije, uprkos tome što je PS naveden kao prva stranka, presuda Ustavnog suda ne daje Kurtiju ekskluzivno pravo da formira vladu, kao što on i dalje insistira. U stvari, on insistira na tome da on može biti premijer samo odlukom iz 2014. godine, koja je za PS već postala božanski testament. To je potpuno pravno nestabilno iz dva razloga. Prvo, odluka Ustavnog suda daje stranci ili koaliciji koja pobedi na izborima prednost u imenovanju kandidata za premijera, što nije nužno i predizborni kandidat za premijera. Podsetimo, prema ovoj odluci, DPK je 2014. godine kao pibednička stranka imenovala Isa Mustafu za kandidata za premijera na osnovu postizbornog koalicionog sporazuma DPK-DSK. Dakle, čak i u okolnostima kada je PS izašao kao pobednik na ovim izborima, to ne znači da samo Kurti kao predizborni kandidat PS-a za premijera ima pravo da bude nominovan. Kako je postizborna koalicija neizbežna, odluka iz 2014. ne isključuje mogućnost da će PS na osnovu sporazuma o postizbornoj koaliciji imenovati drugog kandidata pa čak i kandidata iz DSK kao mogućeg partnera za buduću koalicionu vladu .

Drugo, ako prvi predloženi kandidat ne osigura glasove potrebne za formiranje vlade, diskrecionog pravo predloga predsednika Republike da uz konsultacije sa parlamentarnim strankama/koalicijama da mandat kandidatu iz druge stranke. U ovom slučaju, ako DSK odbije da uđe u koaliciju sa PS Kurtijeva formacija bi propala i DSK kao druga stranka mogla bi dobiti šansu da formira vladu. Aljbin Kurti kao pobednik izbora već (loše) tumači Ustav i odluke Ustavnog suda samo u svoju korist - ili Vlada predvođena od strane PS-a, ili izbori, zaobilazeći mogućnost drugih opcija predviđenih Ustavom.

Ovaj pristup je u najboljem slučaju manifestacija veoma selektivnog razmišljanja u tumačenju najvišeg zakona u zemlji i demokratskih pravila i, u najgorem slučaju, pretpostavke zauzimanja države nepoštovanjem relevantnih pravila i pravnih demokratskih procedura, a da nije dobio mandat premijera. Demokratska vladavina o kojoj Kurti i dalje daje izjave, ima u suštini poštovanje Ustava, zakona i demokratskih postupaka čak i kada oni nisu u korist stranke ili pojedinca, u ovom slučaju PS.

2. Vladavina prava i oslobođanje države od stranačke moći

foto: Printscreen

U Republici Kosovo sudovi su stalno napadani od strane PS. Njihovi aktivisti su odbili da se javljaju sudovima, nisu poslušali njihove naredbe, linčovali sudije i tužioce zbog odluka koje su donosili. Njihovim dolaskom na vlast očekuje se da sektor vladavine prava bude prioritet i podvrgnut dubokoj reformi koju PS nikada nije detaljno opisao. Ali dotični u intervjuima pokazuje da kritike PS nisu pretočene u konkretne alternative. Aljbin Kurti spomenuo je 4 konkretna predloga za deskalaciju pravosuđa: novi Zakon o tužilaštvima; Novi Zakonik o krivičnom postupku; Zakon protiv mafije i obuka i edukacija sudija i tužilaca.

Postoje dva osnovna problema.

Prvo, Kurti nije dao konkretne predloge za sadržaj ovih zakona, a kamoli da bi razradio efekte koje bi oni mogli proizvesti u praksi.

Drugo, problem oslobođanjanja države od partijske moći sveo je na usvajanje ovih zakona.

Zakon o tužiocima izmenjen je u 2018. godini, uz pomoć i podršku EU i SAD; Novi zakon o krivičnom postupku stupio je na snagu tek pre nekoliko meseci i usvojen je uz podršku EU i SAD; Zakon protiv mafije je u procesu, i s obzirom na veliki fokus koji su međunarodne organizacije imale na Kosovu u pogledu vladavine zakona, sudije i tužioci su bili i intenzivno i kontinuirano su deo obuke. To ne znači da obuka ne bi trebalo da bude nastavljena, međutim simptomatično je to što vlast kao mehanizam pretvara Aljbina Kurtija iz jednog revolucionara u institucionalistu za nedelju dana i to pre dobijanja mandata za formiranje vlade. On je već sveo oslobađanje pravosuđa na obuke i izmene zakona.

Ako se pažljivo slušaju izjave PS-a tokom kampanje i intevjui Aljbina Kurtija nakon izbora, jasno je da, uprkos radikalnom diskursu, PS nema jasnu ideju gde i na koji način da interveniše u pravosudnom i policijskom sistemu kako bi poboljšao vladavinu zakona na Kosovu. U stvari, predizborne izjave ive vrste: "Tužioca Eleza Blakaja vratićemo na Kosovo, i postavićemo ga za glavnim državnog tužioca i niko se neće usuditi da mu preti", ili u populističkoj frazeologiji: "Pustite Lumezija (trenutni glavni tužilac]) da se Elezi vrati „najbolje pokazuje njegov autoritarni instinkt da bude svemoćni vođa koji lično odlučuje o liderima pravnih institucija. Takav pristup je duboko problematičan, jer je u suprotnosti s osnovnim demokratskim principom podele vlasti i podriva nezavisnost sudstva.

U nedostatku istinske strategije za borbu protiv kriminala i korupcije, Kurti pokušava da ubedi javnost da je njegovo prisustvo na vlasti dovoljna garancija uspeha u borbi protiv korupcije. Ovo je samo tipičan potez iz globalnog populističkog repertoara kreiranja politika.

3. Nedostatak plana za sever

foto: Zoran Šaponjić

Pitanje severa Kosova, odnosno pitanje koje drži kao taoca razvoj Kosova, integraciju kosovskog društva, puni obim državnog suvereniteta, koji nije rešen već 20 godina uprkos nebrojenim raspravama kosovskih vlada, angažovanju mitrovičkih gradonačelnika i, štaviše, međunarodne posvećenosti pronalaženja održivog rešenja. Milioni evra stranih razvojnih agencija uloženo je da se nađe rešenje. Ono što je već postalo jasno jeste da rešenje pitanja severa nije ni ekonomsko, ni socijalno, već političko i etničko. Svi oni koji su se odvažili da predlože rešenje za sever Kosova linčovani su kao izdajnici od strane PS-a. Sada je došao dan da PS sa premijerom Aljbinom Kurtijem nađe rešenje. Intervju je otkrio da on nema takvog rešenja.

Aljbin Kurti sveo je rešenje za sever Kosovo na: a) dijalog odozdo nagore; b) sastanci albanskih i srpskih poljoprivrednika na kojima bi se razgovaralo o njihovim problemima u poljoprivredi; c) Izgradnja novih mostova preko reke Ibar; i d) Povratak u njihova imanja onih Srba koji žive na severu, ali koji su iz drugih delova Kosova.

Lakoća kojom je Kurti davao ove naivne predloge tokom zamrznutog sukoba tokom skoro 20 godina podrazumeva ili ne prepoznavanje složenosti situacije ili, što je još gore, nameru da održi status quo i ne učini ništa. Sukobi na etničkoj osnovi imaju toliko simboličke moći da se gotovo u nikakvim okolnostima ne mogu svesti na etničke probleme. Rešavanje političkih sporova osnovni je uslov za mir, suživot i integraciju, dok je poboljšanje ekonomske situacije korisno, ali ne zamenjuje prvo.

U stvari, ovaj infantilni politički pristup vrlo složenom problemu koji traje više od dve decenije podseća me na „Zlatno rešenje“ koje je predložio 2007. godine, u vreme pregovora o statusu Kosova. Aljbin Kurti je u to vreme bio toliko uveren da je proces koji je vodio Marti Ahtisari zamišljen da Kosovo ostavi pod srpskim suverenitetom i večno pod međunarodnom tutorstvom, da je bio maksimalno posvećen sabotiranju procesa, čak i po cenu političkih nemira. Suočen sa vrlo osnovanim pitanjem kolege novinara o alternativi koju je predložio, Kurti je izjavio da će organizovati masovne ulične proteste, rekavši da će se i neprijatelji kosovske nezavisnosti, poput Rusije, odustati protiviti nezavisnosti pred oslučnošću 200.000 albanskih demonstranata na ulicama Kosova! Kakva genijalna ideja!

4. Sporazum sa Srbijom

foto: Instagram

Konačni i obostrano obavezujući sporazum koji bi rezultirao međusobnim priznavanjem dveju država je ključni prioritet Evropske unije i SAD za Kosovo. Ovom mogućem sporazumu prethodile su godine dijaloga o Kosovu pod vođstvom EU, a ovom procesu na Kosovu bile posvećene vlade i razne pregovaračke ekipe. Samo u poslednjem mesecu, američka administracija imenovala je specijalnog predstavnika za zapadni Balkan i specijalnog predstavnika za dijalog između Kosova i Srbije, koji je posetio Kosovo, a da nije završio svoju prvu nedelju na funkciji. Ali za Aljbina Kurtija, na osnovu onoga što je rekao tokom intervjua, uprkos ovoj intenzivnoj istoriji pregovora i diskusija, sve počinje od nule i u potpunom nepoštovanju dosadašnjih dostignuća i stavova međunarodnih partnera.

Nije ponudio alternativan ili konkretan plan kako da se pristupi tom dijalogu, u čije je ime, kao što se događalo u drugim kampanjama, kada je vodio čak i nasilne proteste i linčovao svakoga ko je bio deo procesa.

U vezi s tim, Aljbin Kurti je predložio samo dva konkretna predloga: a) Dijalog će početi sa "Dijalogom za dijalog". To će morati da učini sa Josepom Borelom, predstavnikom EU za spoljnu politiku koji dolazi iz države koja ne priznaje Kosovo i koja je u velikoj meri puna predrasuda prema njoj u odnosu na Srbiju, što Kosovo stavlja u neposrednu nepovoljnost; i b) Neće biti sporazum bez dijaloga (koji podrazumeva da sve što je pregovarano pre njega je neprihvatljivo), neće biti dijaloga sa mapama i mapa sa predsednicima oko njih, što podrazumeva potpuno isključivanje predsednika Tačija iz ovog procesa, uprkos činjenici da u ovom pogledu postoje ustavna ograničenja.

Upitan kakva će mu biti ponuda ili u kojim trenucima je spreman da pregovara, Kurti je odgovorio da je njegova ponuda lista zahteva Srbiji. Iako su njegovi zahtevi, uključujući nestale osobe, potpuno legitimne, činjenica da on namerava da sedne za pregovarački sto sa Srbijom koji će biti predvođeni od SAD i EU, a da nije spreman na bilo kakav kompromis, pokazuje da se ili pretvara da će blokirati dijalog u potpunosti ili čita, verovatno namerno, potpuno izvan konteksta geopolitičke stvarnosti u kojoj se danas nalaze Kosovo i region.

Reći da taj sporazum ide u prilog samo Srbiji u procesu evropskih integracija, iz perspektive kosovskog premijera koji zna da je međunarodno priznanje Kosova ograničeno, koju nisu priznale 5 država EU, nema viznu liberalizaciju, koja je daleko od toga da sedi u UN-u, u vreme kada međunarodna podrška Kosovu nije u njenim najboljim danima - to je opasna politička naivnost.

Štaviše, Kurti, koji naglašava značaj istorije u politici, održavanjem takvog stava svodi vekovnu istoriju neprijateljstava između Kosova i Srbije kao interes Srbije kako bi dobila više finansiranja iz EU. Priča koju on upućuje dobro pokazuje da je problem između Kosova i Srbije najmanje finansijski. Pre svega, to je sukob oko teritorije, nacionalnih i etničkih prava, ali barem u poslednje dve decenije - takođe i geopolitički problem.

Na kraju, uprkos davno protivljenju bilo kakvim pregovorima čak i sa međunarodnom zajednicom, a kamoli sa Srbijom, dijalog se više ne osporava ako on bude premijer i ako on vodi. Kurti čak namerava da Kosovo predstavlja za pregovaračkim stolom jedinstvenim glasom, putem pregovaračkog tima koji uključuje i opoziciju. Vrlo je paradoksalno i ironično, jer do danas nije samo odbacio svaki međunarodni sporazum koji se tiče Kosova (od Rambujea, uključujući deklaraciju o nezavisnosti Kosova), on nije samo odbio da bude konstruktivna opozicija u bilo kojem procesu važnim za Kosovo (bojkotovanje Skupštine čak i kada je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU ratifikovan 2015.), ali njegov pokret je uporno sprovodio političko i fizičko nasilje. Ironično je kako Kurti očekuje da današnja opozicija bude konstruktivna u odnosu na njega i da mu omogući tako lako predstavljanje "jedinstvenog glasa Kosova" za pregovaračkim stolom.

Drugo političko rešenje koje je Kurti ponudio, a koji je u stvari slogan bez suštine, jeste ideja sveobuhvatnog reciprociteta sa Srbijom kao mehanizmom zamene stopostotne takse na srpske proizvode. Svima je jasno da, nažalost, Kosovo i Srbija nisu u jednakim položajima, ni u pogledu političke, diplomatske, ekonomske moći niti u međusobnim odnosima. Svima bi bilo od velike važnosti da znaju šta znači sveobuhvatni reciprocitet i kako će to sprovoditi u praksi. Na primer, da li će Kosovo lobirati za povlačenje priznanja Srbije? Dok Srbija nastavlja da kontroliše delove kosovske teritorije, da li će Kosovo učiniti isto sa Preševskom dolinom?

To se takođe podrazumeva i logika „oko za oko, zub za zub“ koja se elokventno kamuflira kao „reciprocitet“.

5. Ujedinjenje sa Albanijom

foto: AP

Možda se najskandalozniji deo elaboracije od strane Aljbina Kurtija odnosi na pitanje koje je na mnogo načina definisalo i samo postojanje SO: unija sa Albanijom. Iz konstitutivnog elementa Pokreta, ovo pitanje se već pretvorilo u ne prioritetna pitanja (nešto što može čekati u nedogled) i nešto svedeno u saradnji sa međuvladinim radnim grupama i odborima Kosova i Albanije.

U stvari, ako postoji jedno pitanje koje predstavlja praznu političku retoriku SO i Aljbina Kurtija, onda je to pitanje ujedinjenja sa Albanijom.

Nacionalno ujedinjenje je prazan, ili plutajući marker SO, koji poprima smisao, važnost i prioritet u određenim prilikama i po otrebi, ali nikada nije jasno artikulirano, a kamoli transformisano u istinsku političku strategiju koja sadrži ideje, korake i vremenske rokove. itd.

Kurti je ovih dana izjavio: "Verujem da bi Kosovo trebalo da se ujedini sa Albanijom kada bude uspešna država." Iz odlučnog poricanja državnosti Kosova, uključujući njegove simbole i pravni poredak, sada kada je sasvim blizu da postane premijer, Kurti vidi Kosovo kao samozadovoljavajući projekat koji se ujedinjuje tek nakon što se uspešno ostvaruje (kao država).

Ranije je Kurti smatrao da je ujedinjenje preduslov za razvoj, dok sada razvoj i uspeh vidi kao preduslov za ujedinjenje.

Dakle, on kaže da bi se Kosovo trebalo razvijati kao nezavisno od Albanije, dok program kaže da je ujedinjenje Albanije sa Kosovom istorijsko pravo koje prevazilazi sve ekonomske koristi. Slično tome, Kurti izjavljuje da će prihvatiti kosovsku himnu ako bude stavljen tekst. Ali ranije se nije protivio himni jer nije bilo teksta, već zato što to nije bila himna Albanije. Nije prihvatio ništa drugo osim albanske himne, jer je smatrao da se time povećava se razdor između Kosova i Albanije.

Čak ni u manifestu Samoopredeljenja izrađenom na početku osnivanja, ne pominje se ujedinjenje sa Albanijom. Ne pominje se reč "ujedinjenje" niti Albanija kao referenca. Ni kao posebne reči. Ne spominje se ni Preševska dolina, ni Albanci u Crnoj Gori, Makedoniji i Čameriji.

Spominje se samo „Pravo na samoopredeljenje“. Kada je 2008. godine proglašenjem nezavisnosti ostvareno pravo na samoopredeljenje, SO je postao svestan postojanja Albanije i počeo da pridikuje o potrebi pridruživanja.

Sada mu nije prioritet i, s obzirom na mogućnost da se Preševo može pridružiti Kosovu u sporazumu o razmeni teritorija, Kurti kaže da će se obavezati na unapređenje prava Albanaca doline unutar Srbije. Kaže da bi Albanci u dolini trebalo da koriste poglavlja 23 i 24 EU o Srbiji, koja se bave osnovnim ljudskim pravima i funkcionisanjem zakona i reda. Izjavio je da će se zalagati za poštovanje njihovih prava u Srbiji. Predložio im je i da koriste poglavlja 23 i 24 EU za Srbiju. Stoga se vidi da Kurti aktuelizuje, prikriva i tumači pitanje ujedinjenja Albanaca u skladu sa izbornim planom.

Kažem "ujedinjenje Albanaca", a ne "sa Albanijom", dok Kurti govori o idealu zajedničke albanske države na Balkanu. On želi nacionalistički projekat koji odgovara nacionalnoj jedinici onom političkom, pri čemu nijedno područje u kome žive Albanci ne ostaje izvan albanske države.

Ovi relativno kratki intervjui služe za razumevanje političke metamorfoze Aljbina Kurtija i njegov nezaustavljivo klizanje u populistički diskurs gde je prisustvo Vođe na vlasti dovoljno i svi politički, ekonomski i socijalni problemi se završavaju jednom zauvek. To je zato što je Lider garancija svakog uspeha. Jer je on najznačajniji izraz građanskog glasa za promene i iskorjenjivanje prošlog sistema. Jer je on drugačiji od bilo kog drugog političkog lidera. Jer Aljbin Kurti i SO. Jer. To je dovoljno.

Politička istorija Aljbina Kurtija je priča o političkom fanatiku u potrazi za izgubljenim uzrocima i priča o neusporedivoj političkoj metamorfozi u ime sna za moći, slave i imena u istoriji. Danas je Aljbin Kurti blizu premijerskog kabineta jedne nove države koju je prvo pokušao da ruši, a zatim i uništi u ime albanskog nacionalnog ideala. Blizu je ispunjenju svog sna i jedinog razloga za kojim se bavio više od decenije: vlast.

Što se tiče moći, brojeva, procenata, zakonskih pravila, programa, strategija i principa nemaju nikakvu važnost.

Naspram vlasti, sva ostala pitanja - nacionalno jedinstvo, državna himna, zastava - takođe formalno gube važnost.

To više nisu prioriteti.

BONUS VIDEO:

BEOGRAĐANIN AUTOM UMALO UDARIO DETE NA PEŠAČKOM

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.