KORONE SE NEĆEMO REŠITI DO 2022. GODINE Poznati infektolog nam je otkrio KOLIKO JE DUG PUT DO KOLEKTIVNOG IMUNITETA
Tomislav Preveden, Foto: Privatna arhiva

POŠAST SA KOJOM ĆEMO SE JOŠ DUGO BORITI

KORONE SE NEĆEMO REŠITI DO 2022. GODINE Poznati infektolog nam je otkrio KOLIKO JE DUG PUT DO KOLEKTIVNOG IMUNITETA

Moraćemo da nađemo način da živimo sa koronom

Objavljeno:
Suzana Trajković

Iako Srbija nije u takozvanom "piku", i korona ne divlja onako kako je to bilo pre nekoliko meseci, činjenica je da je ona i dalje deo našeg života.

Ljudi se i dalje razboljevaju, na udaru su mahom mladi koji se verovatno najmanje pridržavaju mera zaštite, a i dalje ima pacijenata koji imaju teške oblike ove bolesti, nekad čak i sa smrtnim ishodom.

O situaciji sada sa koronom, načinima i adekvatnim terapijama lečenja ove bolesti, ali i onome što nas sa ovom pošasti tek čeka, razgovarali smo sa prof. dr infektologom Tomislavom Prevedenom, koji je i predsednik Udruženja infektologa Srbije, koji kaže da su u najvećim opasnostima oni koji odbijaju da se paze.

foto: Privatna arhiva

- Sad ima manje obolelih od korone, i činjenica je da više nema razlike ko oboljeva. Razboljevaju se ljudi svih uzrasta. Možda su malo više sada na udaru mladi koji su krenuli u škole, kolektive, izlaske. Do zaražavanja uvek dolazi na onim mestima na kojima se ne poštuju mere zaštite, u kojima je gužva, tako da najviše oboljevaju oni koji se ne pridržavaju mera. Virus nije oslabio, jednako se javljaju i upale pluća, i respiratorne tegobe, i temperature.

Zbog takozvanog "sudara" korone i gripa, neizostavno pitanje u svakom razgovoru je - zbog čega je važno da se sada vakcinišemo protiv virusa gripa?

- Mi smo u svakom slučaju za to da se ljudi vakcinišu. Lično ja sam se vakcinisao prekjuče. Vakcina protiv gripa će doprineti tome da se ne dobije grip, jer nikako ne bi bilo dobro da neka osoba u isto vreme dobije i grip i koronu. Dakle, vakcina protiv gripa ne štiti od korone, ali može da pomogne da se ne dobiju te dve bolesti u isto vreme.

O vakcini protiv korone i tome kada će ona stići, i dalje se samo spekuliše. Ipak, i kada je jednog dana dobijemo, trebaće nam vremena da stvorimo kolektivni imunitet.

- Nama će trebati vremena toliko da tom vakcinacijom bude zahvaćen značajan procenat stanovništva. Mora da se proceni koliko se prenosi korona virus. Kod malih boginja, primera radi, potrebno je da čak 95 odsto ljudi ima antitela da bi se postigao kolektivni imunitet. Mi kod korone to još ne znamo, ona je među nama tek osam, devet meseci, što je relativno kratko da bi se bolest upoznala. Mi sada znamo da je imunitet posle preležane korone kratkotrajan, da se vremenom gubi, i da ne štiti duže od nekoliko meseci.

- Na vakcinu se ionako odmah ne odazovu svi, tako da treba da sigurno najmanje godinu dana od vakcinacije da se nešto postigne, da više od polovine ljudi stekne imunitet i onda će to biti nešto značajno. Pretpostavlja se da će do tada zaživeti vakcina protiv korone, koja je tek sada u fazi ispitivanja. Mislim da do kraja sledeće godine po tom pitanju neće ništa značajno da se desi. Tek kad se budemo vakcinisali tokom 2021. onda se tamo 2022. godine može očekivati da će zaražavanje biti znatno manje. Verujem da ćemo mi lekari i dalje imati posla, i da ćemo biti bez odmora do te 2022. godine, ali neće dolaziti do paralisanja zdravstvenih sistema, do toga da se zatvaraju bolnice da bi se u njih useljavali korona pacijenti, da stane društveni život i celokupna privreda. Moraćemo da nađemo način da živimo sa koronom.

Inače, u lečenju korone znatno su pomogli neki lekovi za druge bolesti. Struka je baratala pojedinim alternativama, jer drugu opciju nije imala. Primera radi, "hlorokin" koji je lek protiv malarije jedno vreme širom sveta masovno se koristio u borbi protiv korona virusa, ali se on od 16. avgusta više ne nalazi u zvaničnom protokolu lečenja pacijenata sa kovidom 19 u Srbiji.

Srbija je nabavljala i lek „remdesivir“, koji se inače koristi kod ebole, za koji su govorili da je prešao brz put od škarta do uspešnog leka. Ipak, infektolog Preveden mišljenja je da se pored svih nekih alternativnih opcija najbolje pokazao lek protiv upala "deksametazon".

- U tim protokolima za lečenje korona virusa napravljena je osma verzija. To znači da je tu bilo mnogo promena i novina i da nismo odmah mogli da znamo šta je najbolje. "Hlorokin" se u početku primenjivao, ali sada više nije interesantan. Kliničkom radu najviše je doprinela kiseonička terapija i "deksametazon", a "remdesivir" ćemo sada malo više isprobavati i proučavati, jer se on vodi kao antivirusni lek, pa ćemo mao da sačekamo i da pogledamo rezultate koje on daje. Primenjivan je, ali videćemo šta možem da očekujemo od njega. Ne verujem da će biti baš spasonosan, ali činjenica je da će biti od pomoći.

U jačanju imuniteta, činjenica je, mogu da pomognu vitamini, i zdrav život, kao i obavezne mere zaštite.

- Kada su u pitanju ove respiratorne infekcije, činjenica je da tu najpre moramo da vodimo računa o merama zaštite. Što se tiče imuniteta, ipak nam je neophodan jedan zdrav život. To podrazumeva zdravu ishranu, odmor, boravak u prirodi, adekvatno okruženje.

- Što se nekih konkretnih preparata tiče, nema tu nekog određenog proizvoda. Treba uzimati stvari koje imaju C vitamin, antioksidanse, cink. Ne postoji preparat za koji možemo reći da sigurno pomaže, svega treba uzimati po malo, ali je tu ipak, naglašavam, dosta važno ponašanje, odgovornost i zdrav i uredan život

Odgovornost na našem narodu je velika obzirom da idu slave, ali i proslave Nove godine i Božića, što podrazumeva ponovni priliv ljudi koji žive i rade u inostranstvu, a koji su iz Srbije. Pitali smo doktora Prevedena da li možda opasnost "čuči" u tom decembru i januaru? Jer, iako svi pričamo o jeseni i sudaru gripa i korone, činjenica je da su svi pomenuti datumi oni dani kada se mi svi više grlimo, ljubimo, viđamo, družimo.

- Pominje se najpre taj skok u novembru, ali svakako da se slažem da nam opasnost preti i u decembru i januaru. Naš narod se teško odriče proslava, tražimo prilike da malo budemo zajedno, a sigurno na tim proslavama nećemo nositi maske. Prema tome, to je potencijalna opasnost. ali ako bi ljudi poveli računa barem da nema previše ljudi na istom mestu, da se malo razmaknu, da smanjimo broj prisutnih, onda može da bude zadovoljena želja da se sve obeleži kako smo navikli, a da se ne širi jako infekcija.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.