SRBI MASOVNO POČINJU DA VERUJU U UKLETI MART: Da li crni mesec piše SUDBINU SRBIJE (FOTO)
Insert iz dokumentarca Zašto televizije Russia Today posvećenom bombardovanju SRJ 1999. godine, Foto: Youtube printscreen/Nezavisna Srpska

sudbinski mesec

SRBI MASOVNO POČINJU DA VERUJU U UKLETI MART: Da li crni mesec piše SUDBINU SRBIJE (FOTO)

Niz istorijskih martovskih događaja nastavio je da se niže i u 21. veku

Objavljeno: 17:35h

OD 44. godine pre nove ere kada je rimski car Julije Cezar skončao pod sečivima zaverenika, mart je simbol neočekivanih i sudbonosnih događaja. Srbi nisu Rimljani, ali imaju slično martovsko predanje, jer se niz burnih istorijskih događaja dogodio baš u trećem mesecu kalendara.

- Naš narod ovaj mesec zamišlja kao staru babu Martu koja ima nepredvidljivu ćud i lako menja mišljenje - kaže etnolog Dragomir Antonić. - Iz davnih vremena ostala je narodna poslovica: "Bolje da te zmija pecne, nego martovsko sunce ogreje".

To potvrđuje i pregled martovskih dešavanja u Srbiji i tri Jugoslavije. Kneževina Srbija je 6. marta 1882. uzdignuta na rang kraljevine. Prvog marta 1919. u Beogradu se sastala prva skupština zajedničke države. Krunski savet Kraljevine Jugoslavije je 6. marta 1941. odlučio da država pristupi Trojnom paktu, što je potpisano 19 dana kasnije. Posledica ove odluke bili su puč i demonstracije u Srbiji 27. marta. Hitler je to iskoristio kao povod za napad u kome je nestala prva Jugoslavija.

Mart je ostao upamćen i po protestima protiv vlasti. Prve velike antirežimske demonstracije u Beogradu su održane 5. marta 1903. pod vođstvom socijalista Dimitrija Tucovića i Triše Kaclerovića. U oružanom sukobu s policijom poginulo je petoro i ranjeno šestoro ljudi. I 9. marta 1991, u srpskoj prestonici su održane velike antirežimske demonstracije, koje je policija rasturila, a potom su na gradske ulice izašli tenkovi. Tokom demonstracija poginuli su jedan demonstrant i jedan policajac.

Važni martovski događaji nastavili su da se nižu i posle Drugog svetskog rata. Vladu nove Demokratske Federativne Jugoslavije prve su priznale SAD 28. marta 1945. godine. Nepunu godinu kasnije, 13. marta 1946, pripadnici Ozne su uhapsili generala Dragoljuba Dražu Mihailovića. Zagrebački "Vjesnik" je 16. marta 1967. objavio "Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika", manifest hrvatskog nacionalizma. Pod parolom "Kosovo republika" u martu 1981. na Kosovu i Metohiji su izbile masovne demonstracije Albanaca. Veliki protest protiv albanskog iredentizma izbio je 2. marta 1988. u Beogradu, a predsednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević je obećao hapšenje albanskih lidera. Narodna skupština Srbije preuzela je 19. marta 1991. ovlašćenja raspuštene Skupštine KiM.

Kraj druge Jugoslavije počeo je 21. marta 1991. na sednici Predsedništva SFRJ kada je odlučeno da predsednici republika pregovaraju o budućnosti savezne države. Prvi od šest bezuspešnih sastanaka održan je 28. marta u Splitu. Samo tri dana kasnije na Plitvicama je izbio prvi oružani sukob između hrvatske policije i Srba.

U sukobu srpskih snaga bezbednosti i albanskih terorista 4. marta 1998. u Drenici poginulo je više desetina ljudi. Albanci su pokrenuli masovne demonstracije na KiM a teroristička Oslobodilačka vojska Kosova je pozvala na ustanak. Savet NATO u Briselu saopštio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i međunarodne zajednice. NATO koalicija od 19 zemalja pod američkom komandom je 24. marta 1999. započela agresiju na SR Jugoslaviju. Srpska PVO je 27. marta oborila američki stelt bombarder "F-117 A".

Niz istorijskih martovskih događaja nastavio je da se niže i u 21. veku. U martu 2002. u Beogradu je potpisan Sporazum o preuređenju odnosa Srbije i Crne Gore. Naredne godine, u atentatu 12. marta, u Beogradu je ubijen premijer Srbije Zoran Đinđić. Na KiM su 17. marta 2004. izbili neredi Albanaca koji su se pretvorili u pogrom: uništeno je ili oštećeno oko 800 kuća, 34 crkve i manastira, a više hiljada Srba je proterano. Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je 11. marta 2006. u pritvoru Haškog tribunala u Ševeningenu.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Večernje Novosti)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.