STO PUTA NA DAN ČUJEMO REČ BATUT! Srbija NIŠTA NE ZNA o ovom VELIKOM ČOVEKU, a pogotovo KAKO JE DOBIO NADIMAK!
Batut je bio intelektualac širokog spektra interesovanja, Foto: Printscreen

espresopedija

STO PUTA NA DAN ČUJEMO REČ BATUT! Srbija NIŠTA NE ZNA o ovom VELIKOM ČOVEKU, a pogotovo KAKO JE DOBIO NADIMAK!

Tokom boravka u Cetinju, za Batuta je počeo da se interesuje i Beograd

Objavljeno:

Milan Jovanović Batut rođen je rođen 1847. godine u Sremskoj Mitrovici. Jovanovići su poreklom bili iz okoline Pirota, ali su se naselili u Šabac, gde je 1804. godine rođen i Milanov otac, Konstantin.

No, nakon sloma Prvog srpskog ustanka, kao i sve viđenije porodice, Jovanovići su se povukli preko Save u susednu, tada austrijsku Mitrovicu. Ovde je Konstantin sa šabačkim poznanikom, Batutom, otvorio ortačku trgovinsku radnju „Jovanović–Batut”, prema kojoj je Milan i dobio nadimak „Batut”.

Bečki đak

Milan Jovanović Batut je 1878 godine završio medicinu na Bečkom univerzitetu. Lekarsku karijeru je započeo u Somboru, odakle je, na osnovu poziva sa najvišeg mesta, 1879. otišao na rad u Cetinje i postao načelnik saniteta Crne Gore. Bio je začetnik savremene zdravstvene službe, zaslužan za organizovanje rada cetinjske bolnice „Danilo Prvi”. Crnu Goru je napustio 1882. godine.

Tokom boravka u Cetinju, za Batuta je počeo da se interesuje i Beograd. Tako je, uz zalaganje dr Vladana Đorđevića, kao stipendista srpske vlade, Milan Jovanović upućen na trogodišnje usavršavanje u Berlin, Minhen, Pariz i London. Do 1885. je uz najpoznatije svetske stručnjake, poput Roberta Koha i Luja Pastera, proučavao probleme higijene i bakteriologije. Nakon usavršavanja, kao mladom ali iskusnom lekaru, ponuđeno mu je rukovodeće mesto na jednom od najstarijih i najprestižnijih univerziteta, Karolina (Karlovom) u Pragu. Batut je umesto sjajne međunarodne karijere izabrao višedecenijsku i tešku borbu za osnivanje medicinskog fakulteta u Beogradu.

foto: Printscreen

Osnivanje medicinskog fakulteta

U Narodnoj skupštini u Beogradu rasprava o osnivanju medicinskog fakulteta prvi put je vođena još decembra 1879. godine, koju je pokrenuo Batutov mentor dr Vladan Đorđević, navodeći da su zdravstvene prilike u zemlji toliko teške „da je bolje i ne spominjati ih”. U svakodnevnom životu i zdravstvenoj zaštiti nije bilo jasnih granica između medicinske prakse i nadrilekarstva. Dr Laza Lazarević je u svom eseju „Obmanjivanje publike lažnim lekovima”, objavljenom 1879, naveo kako je nadrilekarstvo „pravo polje za varanje”. Na opšte iznenađenje, tokom skupštinskih debata 1879, upravo je dr Vladan Đorđević osporio predloge o osnivanju medicinskog fakulteta i praktično zaustavio svaku dalju raspravu o ovom pitanju. Tokom 1899. godine na scenu stupa Batut, pišući o potrebi osnivanja fakulteta i na briljantan način pružajući dokaze za svaki osporavani argument. Žestoko mu se suprotstavio sanitetski kapetan dr Mihajlo Petrović, načelnik Moravske stalne vojne bolnice u Nišu. Zaslugom čuvenog dr Vojislava Subotića, u okvirima Srpskog lekarskog društva je pokrenuta nova inicijativa za osnivanje Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tek maja 1914. godine tadašnji ministar unutrašnjih dela Stojan Protić je, „ceneći veliki naučni, nacionalni i kulturni značaj Medicinskog fakulteta za Kraljevinu Srbiju, na osnovu referata tročlane komisije koju su sačinjavali dr Batut, dr Vojislav Subotić i dr Edvard Mihl”, potpisao odluku o otvaranju medicinskog fakulteta. Nažalost, realizaciju odluke prekinuo je Veliki rat.

Zahvaljujući ministru prosvete nove Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Ljubi Davidoviću, na prvoj sednici Univerzitetskog saveta, 28. marta 1919, pročitan je akt da Poljoprivredni i Medicinski fakultet otpočnu rad iduće školske godine, te da se za pripreme njihovog početka odrede komisije. Član komisije za Medicinski fakultet, između ostalih, bio je i dr Milan Jovanović Batut. Ukazom od 9. septembra 1919. godine postavljen je „na Univerzitet u Beogradu, na Medicinskome fakultetu... (za honorarnog profesora za higijenu) dr Milan Jovanović – Batut, profesor Velike škole u penziji”. Medicinski fakultet je počeo sa radom 1920. a prvi dekan je bio upravo profesor higijene, dr Milan Jovanović Batut. Osnivanje beogradskog Medicinskog fakulteta ujedno se smatra jednom od najvećih Batutovih zasluga.

Batut je bio intelektualac širokog spektra interesovanja. Družio se sa velikim brojem viđenih ljudi poput Jovana Cvijića, Jovana Skerlića, Slobodana Jovanovića, Laze Kostića, Uroša Predića, Jovana Jovanovića Zmaja, Sime Matavulja, Lazara Pačua... Bio je sjajan govornik, inicijator, organizator, propagator medicinskog znanja i nauke, pisac stručnih medicinskih dela, pisac prvih zakona u našem zdravstvu i zdravstveni etnolog. Prvi je prikupljao i obradio izraze iz naše narodne medicinske terminologije, autor je 57 knjiga, brošura i stotine članaka. Bio je jedan od najstarijih i najuglednijih saradnika lista „Politika”, predsednik Srpskog lekarskog društva, Jugoslovenskog lekarskog društva i Glavnog sanitetskog saveta, član Književno-umetničkog odbora Narodnog pozorišta, jedan od osnivača Srpske književne zadruge i saradnik Matice srpske.

foto: Printscreen

Nosilac krsta Legije časti

Tokom života stekao je najviša domaća odlikovanja, a bio je i nosilac francuskog oficirskog krsta Legije časti i češkog ordena Belog lava. Stekao je brojne diplome među kojima i počasne doktorate medicine beogradskog, bečkog, zagrebačkog i praškog univerziteta. Česi su mu počasni doktorat dodelili 17. juna 1938. u Beogradu, na svečanosti na Univerzitetu. Za tu priliku su, prvi put u šestovekovnoj tradiciji Karlovog univerziteta, iz Praga donete rektorske insignije, a ceremoniji su prisustvovali rektor, dekan Medicinskog fakulteta, šef rektorske kancelarije i promoter Praškog univerziteta.

Batut je poslednje tri godine živeo povučeno u Gospodar Jovanovoj 49, vredno pišući gotovo sve do smrti, 11. septembra 1940.

Na čelu epidemijske komisije

foto: Printscreen

Stalna epidemijska komisija Ministarstva za zdravlje, sa dr Milanom Jovanovićem Batutom na čelu, kao nadzor nad higijenskim prilikama i zaraznim bolestima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovana je 13. maja 1919. godine. Do 1979. godine Stalna epidemijska komisija se razvila u Zavod za zaštitu zdravlja Srbije pod nazivom „Dr Milan Jovanović Batut” (danas Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”).

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Politika)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.