PROŠETALI SMO ZIDINAMA ČUVENE FELIKS ROMULIJANE: Vratili smo se u vreme kada su Srbijom hodili RIMLJANI
Feliks Romulijana, Foto: Filip Plavčić

isključenje iz vremena

PROŠETALI SMO ZIDINAMA ČUVENE FELIKS ROMULIJANE: Vratili smo se u vreme kada su Srbijom hodili RIMLJANI

Prema istorijskom predanju tvorac ovog zdanja - Galerije, potonji car i bog (293 - 311), rođen je oko 250. godine u Priobalnoj Dakiji

Objavljeno:
Jovana Korica

Nedaleko od Zaječara, na putu ka Staroj planini, nalazi se čuvana Feliks Romulijana, misteriozno utvrđenje neverovatne lepote.

Ulazak u njegovu unutrašnjost daje vam mogućnost povratka u vreme kada su Srbijom hodili Rimljani.

1 / 24 Foto: Filip Plavčić

Prema istorijskom predanju tvorac ovog zdanja - Galerije, potonji car i bog (293 - 311), rođen je oko 250. godine u Priobalnoj Dakiji. U mladosti je čuvao stoku, zbog čega je i dobio nadimak Armentraius što u prevodu znači Govedar, a ono ga je pratilo celog života. Prema nekim od najnovijih arheoloških istraživanja van bedema Feliks Romulijana, pronađeni su dokazi za to da je Galerijevo rodno mesto bilo veliko urbano naselje, sa velikikim brojem javnih i privatnih građevina.

Galerije je bar prema "svedočanstvima" koja su ostala do danas bio snažan, naočit čovek, ljubitelj dobre trpeze, hrabar vojnik, a ceo život bio je odan svom poočimu Dioklecijanu, rodonačelniku tetrahije. Za svoj zavičaj bio je jako vezan, kao i za rođake i prijatelje, ali naročito je ostala upamćena njegova ljubav prema majci Romuli, koja je obožavala "planinska božanstva" i bila zakleti neprijatelj hrišćanstva.

Pretpostavlja se, takođe, da je masovno pogubljenje hrišćana od strane Dioklecijana preduzeto pod Galerijevim uticajem, te da je najrigorozniji Dioklecijanov edikt protiv hrišćana u potpunosti Galerijevo delo. Međutim, ono što je manje poznato jeste da je sam Galerije Nikomedijevim ediktom obustavio progon hrišćana.

Feliks Romulijana

Ostaci dvorskog komleksa iskopani kod današnjeg sela Gamzigrad jedinstven je po svom odbrambenom sistemu: dvostruki bedem oformljen je od ostataka starijeg utvrđenja, uklopljenog u mlađe.

Ali, bez obzira na to što je njegova namena bila da štiti radi se o predivnom zdanju, koji iskače iz okvira viđenog.

Ceo kompleks trebalo je da bude završen do proslave dvadesetogodišnjice Galerijeve vladavine i njegovog povlačenja sa prestola 313. Ipak, imperatorova bolest preusmerila je tok izgradnje od profanog jezgra unutar bedema ka sakralnom na Maguri, a njegova smrt 311. godine označila je kraj tetrahijskog ideološkog koncepta.

foto: Filip Plavčić

Šetnja zaostavštinama ovog vremena biće obeležena ikonografijom ukrasa gamzigradske palate. Podovi palate bili su prekriveni impresivnim mozaicima visokog kvaliteta izrade, zidovi ukrašeni raskošnim freskama i oplatama od skupocenog kamena, niše ispunjene skulpturama izrađenim od retkog i teško obradivog kamena, kakav je recimo crveni porfir, a sve to trebalo je da bude zavet za večnost.

Galerije se prema predanju poistovećivao sa mitskim herojem Heraklitom, a osim njega naročitu pažnju poklanjao je Dionisu. Tome u prilog govori i činjenica da je mit o njemu iskoristio kao podlogu za mit o sebi i svojoj božanskoj majci. Svi ukrasi unutar Romulijane, kao i ukrasi careve prestone palate u Solunu, u znaku su ovom večno mladog boga, koji uvek iznova vaskrsava.

Dvostruka apoteza Galerija i Romuline, impresivni materijalni dokaz, otkriveni su na brdu Magura, na svega jedan kilometar udaljenosti od glavne kapije Romulijane.

Kao što se u mitu Dionis i njegova majka Semele pridružuju bogovima na Olimpu nakon Dionisove ekspedicije u Indiju, Galerije kao "novi Dionis" i njegova majka Romula, uzdigli su se u nebu sa vrha Magure.

Mozaički tepisi Galerijeve zadužbine prikazuju Dionisa na gozbi, Venatore i Lavirint, pa na svojevrsan način predstavljaju potporu istoj ideji. Kao što arhitektonski elementi i skulpture prenose priču o Božanskom galeriju, isto to rade i mozaički tepisi samo mnogo životnije. Oni predstavljaju najmoćniji segment predimenzionirane i detaljima prezasićene scenografije namenjene predstavljanju kosmičkog porekla jedne ideologije. Novom Dionisu - Galeriju i Dionisu posvećena je cela koncepcija Romulijane. U nadi, verovatno, da prikaže kako jedan svetovni vladar, čovek uplovljava u sferu besmrtnosti.

foto: Filip Plavčić

Iako je lepota ovog utvrđenja izuzetna, što zbog umetničkih, što zbog arhitektonskih momenata, ipak na svakom njenom delu vidi se pokušaj da se dokaže i pokaže apsolutna moć. Jedne sveprisutne, zagušujuće i ograničavajuće sile...

Savremeni deo

Ukoliko se odlučite za posetu ovom bogatom i beskrajno značajnom istorijskom kompleksu, tamo biste mogli da zateknete i neke malo "savremenije igračke".

1 / 6 Foto: Filip Plavčić

Upravo one posložiće vam one delove koji bi nakon šetnje zidinama mogli da vam nedostaju. Tehnika smeštena u jednu od prostorija utvrđenja omogući će vam da se kao Rimljanin prošetate zdanjem onakvim kakvo je ono nekada izgledalo, ali i da prelistate sve one značajne materijalne ostatke zajedno sa zanimljivim pričama.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Grada Zaječara. Stavovi izraženi u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.