ZAŠTO ISELJAVAJU LJUDE IZ NJIHOVIH STANOVA U SRBIJI I KO OD TOGA PROFITIRA? Mračna istina surove srpske stvarnosti
Slobodanka Ninić iseljena je iz stana zbog samo dve neplaćene rate kredita, Foto: Printscreen/zakrovnadglavom

ZANIMLJIVA ANALIZA

ZAŠTO ISELJAVAJU LJUDE IZ NJIHOVIH STANOVA U SRBIJI I KO OD TOGA PROFITIRA? Mračna istina surove srpske stvarnosti

Srpski fenomen o kome ljudi ne znaju dovoljno, a trebalo bi

Objavljeno:

Slobodanku Ninić, Hitna pomoć je 9. septembra iznela iz njene zgrade u Novom Sadu, u Ulici Modene 1 - povređenu. U Urgentnom centru potvrđeno je da je Slobodanki polomljen zglob leve ruke, nakon što je policija prilikom upada u stan oborila vrata na nju.

Tog kobnog jutra su jake policijske snage, zajedno sa vatrogascima i bravarom, blokirale zgradu u kojoj se još uvek nalazila porodica Ninić. Ipak, oni su nakon šest pokušaja prisilno izbačeni i iseljeni iz stana.

Slobodanka Ninić bori se i sa teškom bolešću - karcinomom, a pre samo nekoliko dana operisano joj je tanko crevo kao posledica bolseti.

Od trenutka kada je ova porodica završila na ulici, javnost se uzburkala, a svi postavljaju samo jedno pitanje "Kako su ženi koja je kasnila sa uplatom rate samo dva meseca prodali stan?".

Podsetimo, porodica je 2007. godine podigla stambeni kredit u iznosu od 94.500 evra u banci i godinama uredno otplaćivala svoje obaveze prema istoj. Poteškoće sa otplatom kredita nastaju kada je Slobodanki dijagnostifikovan karcinom, te dolazi do kašnjenja sa plaćanjem. Svaki put bi usledio dogovor sa bankom i zaostale obaveze bi bile namirene. Sredinom 2018. godine porodica Ninić je još jednom zakasnila da uplati dve rate kredita. U tom momentu su otplatili preko 80.000 evra duga.

Od kada je saznala da je banka aktivirala kredit, porodica pokušava da pronađe kupca i izbegne izvršenje, ali postavljena sudska zabrana onemogućava prodaju stana.

Ostao je jedan dan do licitacije. Porodica nije mogla da proda stan zbog sudske zabrane te su bili primorani da se nagode sat vremena pre zakazane javne prodaje – na kojoj bi troiposoban stan u centru grada bio do kraja obezvređen. Pritisnuti okolnostima koje nameće izvršiteljska samovolja zavijena u fasadu zakonitosti, porodica prodaje stan dvojici kupaca neposrednom pogodbom. Kupci su se obavezali da isplate ostatak stambenog kredita i troškove izvršitelja, dogovoreno je da će porodica moći da nastavi da živi u stanu dok ga oni ne prodaju po punoj tržišnoj ceni, te da će razlika od prodaje biti podeljena na tri jednaka dela i da će jedan pripasti Ninićima.

Zašto je tok događaja bio ovakav? Zašto je porodica Ninić, ipak morala da napusti svoj dom zbog samo dve ne uplaćene rate kredita?

Privatni izvršitelji su uvedeni na osnovu Zakona o izvršenju i obezbeđenju koji je usvojen 5. maja 2011. godine.

Usvajanjem ovog zakona 2011. uvedene su novine u samom toku izvršnog postupka, najveći novitet bilo je uvođenje do tada nepoznate profesije u srpskom pravu - profesije izvršitelja.

Usvajanje ovog i ovakvog zakona vezuje se i sa tadašnjom vlašću Demokratske stranke, koja je imala loš rezultat na izborima, pa se sa primenom gore pomenutog zakona požurilo. To je omogućilo zapošljavanje kadrova demokrata.

Nakon tri godine praktične primene ovog zakona uočene su brojni nedostaci, pa je potom usvojen novi dopunjen Zakon 18.12.2015. godine, a sa primenom se počelo 01.07.2016. godine.

Zakon iz 2011. godine sadržao je princip paralelizma nadležnosti suda i izvršitelja, dok zakon iz 2016. uvodi razlika između nadležnosti za donošenje odluke kojom se pokreće izvršni postupak i nadležnosti za preduzimanje radnji kojima se sprovodi izvršenje.

Za donošenje odluke kojom se pokreće izvršni postupak uvek je nadležan sud izuzev u slučaju potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti. Značajne promene nastale su kod uređenja nadležnosti u sprovođenju izvršenja.

Naime, u ovoj fazi izvršnog postupka značajno je smanjena nadležnost suda, pa će tako sudski izvršitelji biti nadležni samo za izvršenje zajedničke prodaje pokretnih i nepokretnih stvari, radi izvršenja obaveze koje se ne sastoje u novčanom davanju i izvršenje odluka u vezi sa porodičnim odnosima i vraćanje zaposlenog na rad.

U svim ostalim slučajevima nadležni su izvršitelji.

Zakonom iz 2011. izvršitelji su smatrani za vrstu punomoćnika izvršnog poverioca, te da treba samo da vode računa o interesima poverioca koji ih je angažovao. No, svoja ovlašćenja izvršitelji ne izvode od poverilaca već direktno iz zakona. Time je nadležnost izvršitelja uspostavljena u javnom, a ne u privatnom interesu. Spekulisalo se i kako je Zakonom iz 2016. godine uvedena jača kontrola rada izvršitelja.

Nakon 2016. godine Zakon je prošao kroz još nekoliko promena.

No, bez obzira na to izvršitelji i dalje najčešće prodaju nekretnine dužnika radi namirenja potražnje, iako bi trebalo da je to krajnja mera koja stupa na sangu tek kada se iscrpe sve druge opcije. S obzirom da je česta prakasa da oduzetoj nekretnini vrednost može da bude dramatično umanjena prilikom javne prodaje, a tako se nanosi šteta izvršnom dužniku, uvedena je promena u stari Zakon po kome imovina dužnika više neće moći da se prodaje drastično ispod cene već na licitacijama i to putem interneta.

Član 56 Zakona o izvršenju i obezbeđenju kaže: "Javni izvršitelj je dužan da prilikom izbora sredstva i predmeta izvršenja radi namirenja novčanog potraživanja vodi računa o srazmeri između visine obaveze izvršnog dužnika i sredstava i vrednosti predmeta izvršenja".

Naime, izvršitelji rade po principu da prodaja nekretnina funkcioniše tako što se proceni tržišna vrednost, nakon čega se oglašava prva prodaja licitacijom. Obično ta prva prodaja kreće od 60 odsto utvrđene cene i obično se na tim licitacijama niko ne pojavi, jer sve rade u dogovru sa izvršiteljima, a onda se oglašava druga prodaja na kojoj licitacija kreće od 30 odsto utvrđene cene.

Tada se nepokretnost kupuje za drastično manju cenu. Na primer stan od 80.000 evra proda se za 30.000 ili 40.000 evra. No, to je izmenama regulisano.

Iako je u 2018. godini bilo onih koji su se zalagali za ukidanje profesije privatnih izvršitelja, to se nije desilo, ali je Zakon ponovo pretrpeo izvesne promene. A tako nov i modifikovan trebao bi da stupi na snagu 1. januara 2020. godine, upravo zbog manjkavosti istog u praktičnoj upotrebi. On bi trebalo da osigura "zaštitu slabijih slojeva stanovništva".

Izmenjeno je i pravilo o tome ko ne može biti kupac u postupku izvršenja, tako što su javni izvršitelji, njihovi zamenici i pomoćnici, kao i druga lica zaposlena kod javnog izvršitelja u potpunosti izuzeta od ove mogućnosti, bez obzira da li postupaju u konkretnom predmetu ili ne.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.