OVA BILJKA JE BUDUĆNOST ZA SRPSKE VOĆARE? Od samo jednog hektara zaradi se i do PET HILJADA EVRA!
Zova / Ilustracija, Foto: Printscreen

MAŠALA!

OVA BILJKA JE BUDUĆNOST ZA SRPSKE VOĆARE? Od samo jednog hektara zaradi se i do PET HILJADA EVRA!

Zova bi mogla postati jedna od omiljenih kultura naših seljaka, jer rađa više od grožđa, ima sličnu cenu, a posao i ulaganja su mnogostruko manja

Objavljeno:

Zova traži suvu i peskovitu zemlju, pa je sever Vojvodine trenutno centar njenog uzgoja u našoj zemlji. Na ovom području desetak voćara uspešno uzgaja zovu, najčešće sortu koja dolazi sa zapada Evrope, pod nazivom hazberg, pišu domaći mediji.

Zova rađa od 10 do 12 tona po hektaru, trenutno je otkupna cena 45 dinara, može se prodati i za više, ali proizvođači računaju ukupno oko 600.000 dinara po hektaru od prodaje. Jene Šerfeze, uzgajivač zove iz Horgoša, kaže da se prinos po hektaru može i udvostručiti, ako proizvođač savlada sve veštine i priroda podari dobre uslove.

- Otkup je 15 odsto povoljniji nego prošle godine, ali nekad smo prodavali kilogram i za 65 dinara. Na istoj parceli možete dobiti najmanje istu količinu kao grožđe, sasvim moguće i mnogo više, čak duplo, a ulaganja su vam mnogo manja. Nema hemijske zaštite, gotovo da je organska proizvodnja, lako se umnožava, a nema ni puno posla oko nje. Na kraju, mnogo se lakše i bere od grožđa - Kaže Šerfeze, koji ima oko tri i po jutra pod zovom.

Orezivanje počinje u novembru, posle se samo održava međuredni prostor, što zovu čini jednom od najrentabilnijih kultura bobičastih plodova. Na našem tržištu potražnja za zovom je veća nego što trenutno možemo da proizvedemo. Otkupljivači su često zainteresovani i za cvet zove, ali voćari čekaju kraj avgusta i berbu plodova jer je prinos od njihove prodaje i šest puta veći.

- Zova se koristi u farmaceutske svrhe, u prehrambenoj industriji, poznato je da ima 75 načina primene i u odnosu na druge vrste odmah je iza aloje vere. Imao sam nekoliko ponuda iz Švajcarske da ovde prerađujem zovu i izvozim im te proizvode koji su tamo jako popularni, pogotovo u lečenju. Ali ja ću sada 70 godina, to treba neko mlađi da radi. Od kada je na Zapadu zabranjena upotreba sintetičkih boja u prehrambenoj industriji, zova je dobila dodatno na značaju jer služi i za farbanje - nastavlja Šerfeze.

foto: Print Screen Youtube

Ovo je jedna od biljnih vrsta čiji svaki deo ima hranljivu ili farmaceutsku vrednost kaže prof. dr Vladislav Ognjanov, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ali i uzgajivač zove. Od cveta se prave sokovi, a sirup zove je po njegovom svedočenju najskuplji koji možete naći na rafovima trgovina u Austriji. Inače u toj zemlji proizvodnja zove je veoma razvijena, godišnje u samo Nemačku izvezu 1.000 tona ove voćke.

- Od plodova mogu da se proizvode džemovi koji su sve popularniji. Kod nas se u Bačkim vinogradima pravi taj specijalitet. Porto vina ne mogu bez zove, a proizvode se i rakija ili čaj. Ulaganja su mala, a kada bi domaćinstva uspela da razviju i prerađivačku proizvodnju, sa hektarom ili dva, četvoročlana porodica mogla bi normalno da živi - kaže Ognjanov.

Veliki potencijal nalazi se i u sortama koje niču na našem podneblju. Kako dodaje, popularni hazberg donesi oko 100 grama po grozdu, dok naša ljubostinja i do 450 grama.

Cvetovi zove, koji se najviše i koriste, sadrže eterično ulje koje ima oko 40 materija, a bogato je glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminima. Bobice zove sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži zova odgovorni za većinu njenih lekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše ćelije od oštećenja. Sličnog sastava su i listovi. Svi delovi su bogati gvožđem, natrijumom i kalijumom.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.