TRI ISTORIJSKA DOKAZA da je Isus zaista postojao!

Možemo li da dokažemo da je Isus Hrist hodao zemljom otprilike pre 2000 godina?

Nažalost, istina o tome nije tako jednostavna.

Evo tri vrste dokaza o postojanju Isusa Hrista kao stvarne osobe, ako zanemarimo metafizička razmatranja.

1. Pisani tragovi

Pretpostavljeni vremenski okvir Isusovog života, počevši od nulte godine, nije bilo vreme u kojem su se informacije širile brzinom svetlosti.

Ne da nije bilo interneta ili telefona, nego nisu ni knjige mogle da se rade. Stoga je trebalo dosta vremena da se neka informacija proširi.

Uprkos takvim ograničenjima nekoliko vekova nakon Isusovog života, njegovo je ime počelo da se javlja u spisima jevrejskih i rimskih istoričara, piše dr. Simon Gathercole, stručnjak za Novi zavet na Kembridžu, piše Big Think.

Pisma apostola Pavla iz vremena oko 50-60. godine najstariji su tekstovi koji spominju Isusa. Oni su takođe sadržavali praktične upute za sve veći broj hršćana o tome kako živeti u skladu s njihovom verom.

Prvi pisac koji je govorio o Isusu bio je jevrejski istoričar Josip Flavije rođen kao Yosef ben Matityahu, koji je živeo oko 47-100. godine. On je spomenuo Hrista u svojoj priči judaizma "Židovske starine". U knjizi Isus se pojavljuje dvaput - jednom u neobičnom odlomku o Isusovom bratu i u drugom paragrafu čija se autentičnost dovodi u pitanje. Istoričari misle da su ga hršćani promenili nekoliko vekova kasnije jer su hteli da prikažu Isusa u najboljem svetlu.

Odavde dolazi taj odlomak.

Spominje ga i rimski istoričar Plinije Mlađi, kao i Tacit. U Tacitovim 'Analima' iz 115. godine spominju Poncija Pilata, aludirajući na Isusovo raspeće, a taj događaj vremenski korespondira s hršćanskim jevanđeljem. Tacit nije bio preveliki obožavatelj hršćanstva. Plinije Mlađi, koji je pisao pisma caru Trajanu oko 112. godine, opisao je hršćane koji psuju Isusa kao Boga.

2. Svedoci

Prema dr. Gathercoleu, najraniji hršćanski spisi o Isusu dolaze iz Pavlovih poslanica. Prvi od njih datira najkasnije oko 25 godina nakon Isusove smrti - između 50. i 60. godine. S druge strane, biografski prikazi Isusa u Novom zavetu potiču oko 40 godina nakon Isusove smrti. Ipak, ovi vremenski rasponi znače da su izveštaje o Isusovom životu zapisali ljudi koji su bili živi i poznavali ga ili pak su poznavali ljude koji su poznavali Isusa. Izvještaji svedoka takođe prilično dobro odgovaraju onome što nam drugi izvori informacija govore o životu u Palestini u prvom stoleću.

Proučavanje arheoloških ostataka iz Palestine, kako kaže Byron McCane, otkrili su da su između dve trećine i tri četvrtine grobova sadržavali posmrtne ostatke dece i adolescenata. McCane je naglasio da je u to vreme bila velika smrtnost dece i oni koji bi navršili 15 bili su pravi srećnici.

Naravno, to još uvek ne dokazuje da je Isus Hrist postojao. Dr. Gathercole, smatra da jednostavno nema smisla da bi pisci izmislili takvog čoveka i tako ga temeljito opisali i to još u vreme Rimskog carstva kad je postojalo veliko nepoverenje prema Judaizmu." S tim se slaže i Byron McCane, arheolog i profesor na Univerzitetu u Floridi u svom razgovoru za 'National Geographic'. Kaže da ne može da zamisli nijedan drugi primer koji se tako dobro uklapa u to vreme i to područje, i bilo bi neverovatno da su mogli da izmisle takvu osobu. 3. Artefakti

Bilo je više relikvija povezanih s Isusom, ali nijedna nije dokazana kao nesumnjivo autentična. To uključuje i poznato Torinsko platno, na kojem je negativ Isusovog lica. Neki čak tvrde da je to komad platna u koje je bio Isus umotan nakon raspeća. Nauka i dalje raspravlja o takvoj mogućnosti.

Mnogi od tih fragmenata raspršeni su u raznim evropskim Crkvama uprkos maloj potvrdi da zaista pripadaju drvetu na kojem su pribili Isusa.

Ostale navodne relikvije vezane uz simbol uključuju: Krunu od trnja koja mu je stavljena na glavu, ekser kojem je pribijen ili Veronikina marama kojom mu je obrisala znoj s čela.

"Na temelju dokaza koje imamo, može li iko sa sigurnošću reći da je Isus zaista postojao pre otprilike 2000 godina?

Iako je nemoguće doći do nespornog dokaza, oni koji proučavaju razdoblje veruju da je neko ko je nazvan Isus Hrist zaista živeo u tom vremenskom razdoblju i na tom području", kaže arheolog Eric Meyers, profesor emeritus.

Da li je Isus iz Nazareta bio Božji Sin koji je mogao da čini čuda, svakako je pitanje za mnoge rasprave.

Bonus video

(Espreso.co.rs/Express)