NE SMETA MI NADIMAK PATROLNA ŠAPA, NE SLAŽEM SE SA JURIĆEM! Đokića su optužili da pravi PARAPOLICIJU, pun je ideja
Stevan Đokić, Foto: Espreso

ESPRESO intervju nedelje

NE SMETA MI NADIMAK PATROLNA ŠAPA, NE SLAŽEM SE SA JURIĆEM! Đokića su optužili da pravi PARAPOLICIJU, pun je ideja

Sa Đokićem smo pričali o ideji uvođenja Građanskih patrola

Objavljeno: 15:13h
Jelena Čabović

Bivši policajac, bivši direktor Detektivsko Bezbednosne Agencije DBA i direktor Kontra-Informativne Agencije DBA Stevan Đokić bio je gost Espreso intrevjua.

Sa Đokićem smo pričali o ideji uvođenja Građanskih patrola oko škola i vrtića, o napadima jednog dela opozicije, prozivkama da je "Patrolna šapa" i kriminalac, kao i o poslovima na kojima je bio angažovan kao detektiv, o narkomaniji, ali i o izmenama i dopunama Krivičnog zakona.

Stevan nam je rekao zašto je potrebno uvesti Građanske patrole, odakle mu ta ideja, ko je od političara podržao tu ideju, šta su mu u anketi koju su sproveli rekli roditelji mališana koji pohađaju vrtiće, šta će uraditi ukoliko se predlog ne usvoji i ne izmeni zakon, ali i koje ljude okuplja oko Kontra-Informativne Agencije DBA.

Pogledajte intervju sa Stevanom Đokićem u videu:

* Odjednom se u javnosti pojavio neki Stevan Đokić o kom svi pričaju, pa recite gledaocima ko je zapravo Stevan Đokić?

- Stevan Đokić je prosečan građanin ove naše napaćene Srbije koji pokušava nešto, zajedno sa svojim članovima i prijateljima tog centra za bezbednost, da učini nešto dobro za ovu našu državu.

* Vi ste u javnost dospeli, barem u poslednje vreme, zbog toga što ste pokrenuli inicijativu za uvođenje Građanskih patrola, ako se ne varam. Ispravite me ako grešim?

- Inicijativa zvanično nije pokrenuta. Inicijativa tek treba da bude pokrenuta. Kako je to krenulo? Mi smo došli na ideju da bi te građanske patrole mogle da pomognu državi oko nekih stvari. Ono što je važno da kažemo jeste da ja nisam izmislio toplu vodu, to postoji svuda u svetu. Naša ideja je bila da mi vidimo kako bi to prošlo ovde, pa smo eto, obavili razgovor sa 208 roditelja čija deca idu u osnovnu i srednju školu. Tako smo i došli na ideju, jer preko 80 odsto roditelja je, kada smo im objasnili šta je poenta projekta, pristalo na to, odnosno svidela im se ideja i podržali su nas u tome. Tako je ta inicijativa i dospela u javnost, jer sigurno je neko negde nekome nešto rekao o tome. Mi zvanično nikome nismo uputili inicijativu.

* Hajde da objasnimo gledaocima šta je poenta? Dakle, zašto su nama potrebne Građanske patrole?

- Neka naša ideja Građanskim patrola je volonterskog tipa. To bi recimo bili ljudi koji su penzionisani radnici MUP-a, vojske, ljudi koji koji su na častan način otišli iz službe, ljudi koji su završili fakultet bezbednosti, odnosno KPA na primer, ljudi koji imaju čistu biografiju, čist dosije. Dakle, to je klasika. Ono što je važno da napomenemo, jeste da bi to bila preventivna grupa ljudi odnosno, preventivno bi radili, ne represivno. Ne bi imali ovlašćenja koja bi imala policija, ne bi radili policijski posao. To smo mi objašnjavali. Znači, oni ne bi imali značke, uniforme, oružje, ne bi imali sredstva prinude. Jedino što bi oni imali je neka sredstva veze. Da bi bili na vezi sa policijom. Oni bi, pre svega, pomagali školskim policajcima u situaciji kada je na primer, regulisanje saobraćaja u pitanju. To je nešto na šta mi možemo da se pozovemo u zakonu, a to je zakon o bezbednosti u saobraćaju, mislim da je član 2. stav 3. gde stoji da oko škola i vrtića građani mogu da vrše patrolu, odnosno da regulišu saobraćaj. Građanske patrole bi bile u tom domenu oko škola i vrtića. Ono što je važno da napomenem jeste činjenica da sve to što bi oni radili jeste da bi to bilo pod ingerencijom države i opštine. Neka naša ideja jeste da selekciju edukaciju tih ljudi radi MUP, jer bi morali da prođu obuku i zajedno sa opštinom, odnosno lokalnom samoupravom.

* Koja je razlika između njih i komunalnih policajaca. Zar to već ne rade komunalni policajci?

- Komunalci ne rade tu vrstu posla, hajde da tako kažemo. Drugo, komunalni policajci su policajci koji su u stalnom radnom odnosu, imaju uniforme, čak i neka sredstva prinude. Ovo bi bilo volonterskog tipa. Ovo bi bilo nešto što bi približilo policiju građanima, građane policiji, da se ostvari taj vid saradnje, da se ta neka naša bezbednosna kultura podigne na neki veći nivo.

foto: Espreso.co.rs

* Vi ste rekli da to nije jedinstven slučaj i da to u svetu već funkcioniše. Pa, ako funkcioniše u svetu da li mislite da bi i kod nas funkcionisalo?

- Apsolutno. Ja sam siguran da bi funkcionisalo i kod nas.

* Dakle, postoji dobar primer iz sveta?

- Da. Postoji odličan primer. Za primer možemo uzeti Veliku Britaniju koja od 1993. godine zvanično ima te, da kažemo, Građanske patrole. I na njihovim policijskim sajtovima imate linkove ka tim organizacijama koje volontiraju za policiju. To nije jedna vrsta patrola ima ih dosta vrsta. Sistem daje dobre rezultate, jer je za nekih 20 odsto smanjena stopa kriminaliteta.

* Da li bi roditelji bili spokojniji kada bi znali da oko škola negde postoje Građanske patrole?

- Poenta i jeste da bi dete koje ide u školu bilo sigurnije u smislu prelaska ulice, da tu ne mogu da dolaze ljudi koji diluju drogu i slično, jer bi sve to Građanska patrola javljala policiji.

* Dakle, oni bi bili obučeni da prepoznaju nekog potencijlnog dilera?

- Da. To je negde i osnovna stvar. To je ono što smo mi i napominjali. Ti ljudi bi morali da prođu određeni nivo obuke da bi mogli da rade te stvari.

* Kako bi izgledala ta obuka?

- U Građanskim patrolama bi trebalo da budu ljudi koji su već radili u vosjci i policijili ili su možda dobili licencu za FTO ili za detektivsku delatnost.

* Ko bi njima (Građanskim patrolama) davao licencu? Vi sada samo pričate o ideji?

foto: Espreso.co.rs

- Ne bi dobijali licencu. Oni bi dobijali mogućnost da budu u toj Građanskoj patroli. Morali bi da prođu određeni nivo obuka.

*A gde bi prolazili obuku?

-To bi već Ministarstvo unutrašnjih poslova moralo da odredi odnosno lokalna samouprava. Baš to i jeste poenta da to budu ljudi sa te opštine.

* Zašto MUP to do sada nije sprovodio? Kakvo je Vaše mišljenje?

- Verovatno nisu imali inicijativu nekog udruženja građana. Mi smo eto, do sad, prvi pokrenuli tu inicijativu i mi planiramo da u nekom narednom periodu, što je bio neki plan, održimo neku panel raspravu, odnosno neki okrugli sto gde ćemo pozvati MUP naravno, a pozvaćemo i organizacije slične nama, firme koje se bave FTO obezbezbeđenjem koje već obezbeđuju škole i koji već znaju kakvo je stanje na terenu.

* Mi njih ne bi mogli da prepoznamo? Oni bi bili u civilu?

- Da. Oni bi bili u civilu i jedino bi imali fluorescentne prsluke na kojima bi pisalo Građanske patrole. Oni ne bi imali mogućnost da vas zaustave ili legitimišu, da vam traže saobraćajnu i vozačku dozvolu, nego bi njihov posao bio kada roditelji dovoze decu u školu ili vrtić da im pomognu da se parkiraju, da ne naprave gužvu. Da jednostavno pomognu školskim policajcima ili kada deca sama dođu u školu da pomognu deci da sama pređu ulicu bez problema. Vi danas imate situaciju da ljudi danas jurcaju oko škola, vrtića....

* Vi ste na početku rekli da je to dospelo u javnost , ali kada će predlog stići do MUP-a ?

- Naša ideja da prvo odradimo panel raspravu, jer nam je važno da čujemo mišljenje drugih organizacija koji su u ovoj materiji, ali i pojedinaca koji su profesori na nekim fakultetima ili su advokati. Dakle, da vidimo šta bi tu moglo da se predloži kao inicijativa odnosno šta bi tu moglo da se izmeni. Ono što ja znam jeste da bi određeni zakoni trebali da se izmene, a prvenstveno zakon o volontiranju.

* Dakle, prvo treba da se uđe u Skupštinu i donese zakon o volontiranju, a zatim...?

- Tako je. Zakon o volontiranju treba da se izmeni u nekim segmentima da bi mogao da reguliše Građanske patrole. Svako ko je u građanskim patrolama trebalo bi da odradi par sati nedeljno i to je sasvim normalna stvar. Ono što je važno napomnuti jeste činjenica da građani misle da bi tu došlo do neke zloupotrebe, pravljenje neke stranačke policije. Apsolutno ne može da dođe do toga kada vi imate volonter, kada imate ljude koji su stručni iz te oblasti, koji će da obavljaju zadatak građanskih patrola.

foto: Espreso.co.rs

* Da li Vas pitaju ko su članovi Vaše detektivske agencije i da li će i oni biti deo Građanskih patrola? Da razjasnimo?

- Pre svega, detektivska agencija nema veze sa građanskim patrolama, to je nešto drugo. Udruženje građana centra za odbranu DBA se vodi zakonom o udruženju građana. Mi po zakonu ne možemo da pravimo nikakav vid diskriminacije da li je neko kažnjavan, ne smemo da proveravamo, da li je privođen, hapšen, nemamo pravni osnov da bi tako nešto učinili. Obrada podataka o ličnosti nam nije dozvoljena zakonom.

* Dakle, Vi ste samo predložli jednu ideju koju bi neko trebao da prihvati?

- Da. Tako je. Upravo to. Poenta je da je to još uvek samo ideja koju mi još uvek razrađujemo i koju ćemo prezentovati na panel raspravi.

* Kada za Vas na Tviteru kažu da ste Patrolna šapa, da li Vam to prija ili Vas vređa?

- Mi smo taj naziv prihvatili i to “Patrolna šapa” nam imponuje.

* Da li se u Vašoj kući gledaju Patrolne šape?

- Aposlutno. Moja ćerka ih obožava. Ako ste gledali taj crtać, postoje one kuce koje svima pomažu, koje su dobre.

* Sa kojim likom se Vi poistovećujete iz tog crtaća?

- Pa, moj ljubimac je onaj Rabl, ako znate...(smeh)

* Da li Vaša ćerka veruje da ćete jednog dana postati Patrolna šapa?

- Veruje da ću biti pokretač inicijative oko tih Patrolnih šapa. Ideja bi i bila da se oni oko vrtića baš i nazivaju Patrolne šape da bi baš deca prilazila njima. Jer, znate, mi danas često imamo situaciju da decu danas plaše policijom što je veoma loša stvar. Oni u policajcu treba da vide nekog ko će da im pomogne. Građanske patrole bi bile neka vrsta mosta, kako bih rekao, između građana, dece, omladine, s jedne strane, i s druge strane, policije i državne institucije.

foto: Espreso.co.rs

* Jedan deo opozicije kaže za Vas da ste kriminalac i da oko sebe okupljate ljude koji su kriminalci. Šta oni žele time? Da li možda roditeljima žele da ukažu na nešto?

- Ja mislim da oni samo žele da skupe neke političke poene. Pa, vidite. Oni su napali jednu organizaciju nekih 800 članova koji jesu baš za njih. Mi u centru za bezbednost DBA se ne bavimo politikom, mi smo bukvalno apolitični. Ne možemo da branimo našim članovima da budu članovi pojedinih političkih stranaka?

* DBA je neprofitna organizacija?

- Tako je. Videli smo ko su ljudi iz opozicije. Napali su jednu organizaciju samo zbog ideje ne bi li pokupili neku vrstu političkih poena, što je smešno, praktično.

* Ukoliko se ne izmeni zakon i ne izglasa predlog, šta ćete uraditi?

- Mi nećemo odustati od te ideje, jer smatramo da je ta ideja dobra. Svakako ćemo mi gurati tu ideju na neki način. Mi ćemo u nekom trenutku prikupljati potpise građana. To sve zavisi od razvoja i kako ćemo to predstaviti drugim organizacijama, firmama i državnim institucijama.

* Da li ste došli na ideju o uvođenju Građanskih patrola polazeći od sebe, jer i Vi imate dete?

- Jeste. Ideja i jeste nastala onog trenutka kada sam dobio dete, ali sam i svestan činjenice da je situacija u našoj zemlji za decu veoma loša. Ne u smislu da smo mi država koja nije bezbedna. Naprotiv, mi smo bezbedniji od većine država u okruženju. Da bi se taj nivo bezbednosti održao i da bismo postigli tu bezbednosu kulturu,da imamo dobru komunikaciju sa ministarstvom unutrašnjih poslova moraju i građani da se uključe u nešto. Ne možemo očekivati da država sama nešto radi. Moraju građani nešto da učine za tu državu. Ako ćemo da sedimo i čekamo da nam država nešto da, to nije u redu.

* Da li je neko od političara čuo za Vašu ideju i da li bi je preložio u parlamentu?

- Jedini od političara koji nam je dao podršku jeste gospodin Vladimir Đukanović. On nam je javno dao podršku. Sticajem okolnosti mi imamo saradnju sa njim, jer on ima advokatsku kancelariju. On nam je dao podršku onako van stranke, van politike. Kada bude panel rasprava nadamo se da ćemo i od njega dobiti neko stručno mišljenje i podršku i u parlamentu. Mi smo ideju poslali svim strankama, jer baš oni u parlamentu mogu da kažu nešto o tome, ali nam je samo stranka Srpska desnica odgovorila. Oni na žalost nisu u parlamentu, jer da jesu oni bi to sigurno nešto gurali, pošto smatraju da je to dobra ideja.

* Da li ste Vi sigurni da se njihov glas (stranka Srpska desnica) daleko čuje?

- Vidite, mi smo spremni da razgovaramo sa svakim građaninom ove zemlje, stajaćemo na ulici, držaćemo punktove, razgovaraćemo sa svakim građaninom i objasniti kakva je poenta Građanskih patrola da bi ga ubedili da je to dobro.

foto: Espreso.co.rs

* U Srbiji često čujemo da vlada sistem “ preko veze”, pa s tim u vezi, da li smatrate da je za uspeh u Srbiji potrebno biti član neke stranke ili je za uspeh potrebno ipak, nešto drugo?

- Ne mogu da Vam dam precizan odgovor, jer nisam član nijedne stranke. Odavno sam izašao iz politike. Bavio sam se politikom neko vreme, shvatio da to nije za mene. Još 2007. godine sam izašao iz te priče. Bio sam čak i odbornik opštine Novi Beograd, ali jednostavno sam shvatio da to nije za mene.

* Kada ste shvatili? Sigurno je postojao neki okidač?

- Jeste. Postojao je sigurno, ali ne bih o tome. Shvatio sam da ja nisam čovek za politiku, ne vidim sebe u tome. Imam naravno svoje mišljenje vezano za politiku, za političare i za političke stranke. Imam i onog koga podržavam i za koga glasam i to je sve normalno. Ne bih politizovao ni samu organizaciju ni samu ideju. Sama ideja građanskih patrola bi bila da stavi politiku sa strane i da nas nekako ujedini i da nas nekako iznese na vrh.

* Ko sve može biti član DBA?

- Član može biti svako ko prihvata naše statute, pravilnike. Mi se bavimo i humanitarnim radom. Jednom mesečno imamo humanitranu akciju, pored toga bavimo se i drugim stvarima. Znate kako, danas je najlakše kritikovati nekog. Mi se ne bavimo kritikovanjem, već dajemo neku vrstu predloga kako to može da se reši. U našoj organizaciji imamo i profesore, advokate, pa uvek damo neki predlog koji bi poboljašao sam zakon, na primer.

* Za Vaše ime se u javnosti vezuje ono "Građanske patrole" i "detektiv Stevan Đokić". Vi već godinama držite detektivsku agenciju. Kako ste Vi postali detektiv?

- Ranije sam radio za jednu detetivsku agenciju, a posle toga se nas nekolicina otcepila, pa smo napravili neku našu detektivsku agenciju i sve to je trajalo do neke 2017.godine, više se i ne sećam. Zbog lošeg zakona nismo hteli da se licenciramo kao i većina privatnih detektiva. Tada smo promenili šifru delatosti i sada smo agencija koja daje savete u vezi sa bezbednošću.

* Šta je potrebno da neko postane detektiv?

- Potrebno je da nije osuđivan, da ima završenu bilo koju Višu školu. E, to su stvari protiv kojih smo i bili protiv kada je zakon donesen.

* Dakle, možete imati detektivske veštine iako nemate završen fakultet bezbednosti?

- Tako je.

* Koja je odlika dobrog detektiva?

- Vi imate situaciju čoveka koji je penzionisani policajac koji je čitav svoj vek proveo u policiji sa četvorogodišnjom stručnom spremom i on danas ne može da bude dobar detektiv. Ali, zato neko ko se nikada nije bavio tim poslom ili je završio neku Višu hotelijersku na primer, može da bude privatni detektiv.

foto: Espreso.co.rs

* Kako Vi to procenjujete?

- Ne. To ne procenjujemo mi, već to procenjuje MUP na osnovu dvonedeljne obuke. Nako toga ta osoba dobije licencu. Sa zakonom koji reguliše rad detektivskih agencija se nismo slagali, ali smo ipak hteli da opstanemo. Dok su neki gasili firme, mi smo se odlučili na to da samo prebacimo šifru delatnosti.

* Da li danas postoje detektivske agencije?

- Da, ali im zakon dosta ograničava bavljenje tim poslom, jer zakon detektive stavlja u red administrativnih radnika što je praktično loša stvar.

* S obzirom na to, da ste se bavili detektivskim poslom dugi niz godina, koji je najčudnii zahtev koji ste dobili od klijenta? Šta Vam je ostalo u sećanju? Šta nikada nećete zaboraviti?

- Znate kako, svaki slučaj je za sebe... Najviše mi je ostalo u sećanju situacija gde smo za jednog gospodina trebali da otkrijemo preljubu kod njegove supruge, pa smo u nekoliko navrata pokušavali, ali nismo uspeli da otkrijemo, sve dok on nije počeo da priča u snu da je unajmio detektivsku agenciju. Tako je ona znala da se tih dana pritaji. Tek u četvrtom navratu smo ustanovili da ga vara. Ona je i priznala da je čula da on priča u snu o tome.

* Da li su najviše zahtevali da se otkriju preljube ili nešto drugo?

- Najviše su nas roditelji unajmljivali kako bi saznali sa kim se njihova deca druže i da li koriste neku drogu ili da li rade nešto loše.

* Kada smo kod droge, za Vas kažu da ste ekspert za narkomaniju. Kakvo Vi iskustvo imate sa tim?

- Imamo do sada preko 50 ljudi koje smo skinuli sa droge.

* U kom smislu?

- Na primer, imamo situaciju da neko želi da se skine sa droge. Znači, zavisnik želi da postane čist, on se javi nama i mi sarađujemo sa njim, dajemo mu podršku i imamo do sada blizu 50 ljudi koje smo skinuli sa droge. Dobar deo njih je tu kod nas i član u tom Centru za bezbednost i mi i dalje radimo to skidanje sa droge, a oni sami dosta pomažu u tome. Kada dođu novi da se skidaju sa droge oni su uključeni u ceo taj proces.

* Ko ih konkretno skida i kako izgleda ceo taj proces? Da li su to neki psiholozi, lekari?

- Da. Mi imamo psihologe sa kojima sarađujemo i imamo klinike sa kojima sarađujemo. Imamo dva načina skidanja sa droge. Recimo, kada dođe neko da ga skinemo sa droge u nekih 10 dana se izvrši detoksikacija u zavisnosti od toga kakav je negov narkomanski staž. Svaki dan zavisnik ide na kliniku, pa i po dva puta nekada. Nakon detoksikacije obično insistiramo da se ugradi implant koji je aktivan šest meseci i on pomaže da droga ponovo ne dospe u telo. Svih tih šest meseci mi ga kontrolišemo i proveravamo. Tako da možemo da se pohvalimo da je veliki broj njih uspeo da izađe na pravi put. Desi se da se ljudi vrate na drogu, e onda je drugačiji tretman, onda je to neka radna terapija. U prvom tretmanu se ukida kriza nekihg 90 odsto, jer smo mi sve vreme sa njim i pomažemo im, bodrimo ih i tako dalje. U drugom delu nema klinike, onda oni u tom delu osete tu krizu, jer nema terapije.

* U Vašem centru vršite i obuku za telohranitelje? O čemu se radi?

- To nije klasična obuka za telohranitelje, već doobuka. Mi smo svojevremeno imali neku obuku koju smo radili sa strancima. IBSSA je u pitanju, jedna svetski poznata telohraniteljska agencija koja vrši obuku. Danas radimo doobuku za ljude koji idu preko da rade i to su svestki poznate licence.

foto: Espreso.co.rs

* Navodno ste nagrađivani od strane države Srbije, pa koje nagrade ste dobijali i od koga. Pojasnite nam?

- Nagrađivan sam od strane državnih firmi, tačnije. Imam i iz Mađarske nagradu.

* Zbog čega iz Mađarske?

- Pomagali smo njihovoj policiji da se razreši jedno ubistvo pre nekih 15-ak godina. Radili smo i za Britance zbog ljudi koji varaju osiguranje, zatim smo radili i za austrijske firme. Oni su imali neke krađe vozila koja su skidana sa osiguranja.

* Nedavno je izmenjen Krivični zakonik. U kojoj meri se Vi slažete sa izmenama i dopunama zakona?

- Pričamo o izmeni koju je gospodin Igor Jurić predložio?

* Da.

- Neko profesionalno mišljenje kao neko ko se bavi bezbednošću - ne slažem se baš sa svim stvarima.

* Sa čim se slažete, a sa čim se ne slažete?

- Pa, sa profesionalne strane mogu da kažem da se malo vraćamo u prošlost, to je neki minus. Međutim, svesrdno podržavam to što je urađeno i donešeno i smatram da je to odlična stvar, jer ta kaznena politika je morala da se pooštri i to pričam sa ove strane kao čovek, kao neko ko ima dete, kao neko ko, ne mogu da kažem da razumem Igora Jurića kroz šta je prošao, ali mogu da kažem da se saosećam sa celom situacijom. Isto tako mogu da kažem da sam ja malo ekstremniji po tom pitanju.

foto: Espreso.co.rs

* U kom smislu?

- Iskreno, više sam za smrtnu kaznu koja je na žalost ukinuta. Taj pedofil, silovatelj će biti u zatvoru 40 godina, mi svi ćemo da plaćamo njegovo izdržavanje, a ja sam protiv toga.

* Dakle, onaj ko je ubio dete, silovao dete dobiće doživotnu kaznu zatvora bez uslovnog otpusta, a onaj koji je, na primer, ubio državnog službenika će takođe dobiti kaznu doživotnog zatvora, ali sa uslovnim otpustom nakon 27 godina. Sa kojim delom izmene zakona se vi slažete?

- Sa prvim. Onaj koji je ubio dete, silovao dete, onako sa ljudske strane...ja sam više za smrtnu kaznu, ali podržavam i ovo što je donešeno.

* Neki misle da će ovom izmenom zakona doprineti. Ali, neko ko je umno poremećen će i povrh toga učiniti nešto strašno, iako zna da postoji smrtna kazna.

- Ono što je evidentno i što mogu da vam kažem je da sigurno jeste da ti ljudi nisu klasični kriminalci. Vi kad imate običnog kriminalca koji može da izvrši razbojništvo, koji može da odleži par godina i koji može da shvati da je pogrešio, da se pokaje i da se vrati noralnom životu, da bude normalan građanin koji neće više činiti krivična dela. Međutim, neko ko je pedofil, silovao dete ili ga ubio, to su osobe koje imaju problem u glavi i neće ga rešiti ni u zatvoru. Baš iz tog razloga smatram da je ovo dobra odluka, jer će se takvi skloniti sa ulica. Mi smo čak i zagovarali ideju da registar pedofila i silovatelja bude javan. Mi smo samostalno kao organizacija hteli da ga pravimo, da bi ljudi znali ko živi u njihovoj okolini, što ja smatram izuzetno važnim - zaključio je naš sagovornik.

BONUS VIDEO:


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.