SRBI SU NA VRHU LISTE, I TO NIJE NIMALO POHVALNO! U Hrvatsku se prošle godine uselilo 43. 219 stranaca

U Hrvatsku se prošle godine doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016.

Čak oko 31.000 useljenika dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, što je očekivano jer teško će se u Hrvatsku useljavati stanovnici iz razvijenijih zemalja i ovde raditi. Ali, šta će biti kad “presuše” i te zemlje?

Hrvatska privlači slabije obrazovane jer od 43.219 stranaca kojima je prošle godine odobren privremeni boravak samo njih 2064 ima visoku i višu stručnu spremu. Najviše ih je sa srednjom školom, njih više od 23 hiljade, a nepoznatog obrazovanja ih je gotovo 9000, dok ih je sa završenom osnovnom školom 2690. Pokazuju to podaci MUP-a koji su dati za Večernji list za protekle tri godine kako bismo videli trendove useljavanja, obrazovnu i dobnu strukturu.

Kad je reč o zasad privremenim useljenicima, njih 28.000 hiljada ih je mlađe od 39 godina. Napominjemo da nismo tražili podatke o azilantima koje je Hrvatska primila jer se na njih odnose propisi o azilu i međunarodnoj zaštiti. I demograf Stjepan Šterc kaže da broj stranaca kojima je odobren privremeni boravak u Hrvatskoj, koji se inače odobrava radi rada, školovanja, spajanja porodica, nije pokazatelj koliko je došlo izbeglica. – Doseljeni su najvećim brojem sezonci, useljeni zbog otvaranja tržišta rada za potrebe gospodarstva, što se vidi i po tome da su tu pretežno mlađi od 40 godina.

Poljoprivreda, turizam i građevina koje su kod nas ključne delatnosti traže slabije obrazovane jer u njima dominira niža stručna sprema. Prema Zapadnoj Evropi i Nemačkoj migriraju više obrazovani hrvatski građani, ali nisu dominantni jer je i prema zemljama Zapadne Evrope više migranata sa srednjom školom. Jasno je da su useljenici u Hrvatsku niže obrazovani i da je kod nas verovatno najniži deo useljenika s VSS-om, a i oni uglavnom dolaze radi posla u firmama u stranom vlasništvu jer ih te firme šalju u uprave poduzeća ili su vezani za vlasništvo nad njima. Očekivano je i da nam dolaze radnici iz susednih zemlja jer neće oni iz bogatijih – govori Šterc. Najviše useljenih kojima je odobren privremeni boravak ima državljanstvo BiH, njih 19.560, što bi značilo da u tu brojku ne ulaze Hrvati iz BiH jer imaju hrvatsko državljanstvo. Na drugom su mestu državljani Srbije, njih 6354. Broj useljenika iz EU kojima je prošle godine odobren privremeni boravak u Hrvatskoj gotovo je zanemariv jer među deset članica EU iz kojih je najviše doseljenika njih je broj od 200-tinjak do 900. Reč je o Slovencima, Nemcima, Italijanima, Poljacima, Britancima, Francuzima, Austrijancima, Špancima, Mađarima i Česima. Kad je reč o strancima iz neevropskih zemalja, najviše je privremenih boravaka odobreno onima iz Kine (574), SAD-a (497), Rusije (413), Indije (220), zatim slede Filipini iz kojih se doselilo 156 osoba, pa Meksiko (143), Koreja (135) i Tajland (132), Brazil (126)...

Stalni boravak prošle godine je odobren za 1448 stranaca, a najviše ih je iz Nemačke, BiH, Slovenije, Srbije, Italije, Rusije, Britanije, Makedonije. Šterc procenjuje da su to uglavnom ljudi koji u Hrvatskoj imaju u vlasništvu nekretnine ili firme. Kako Hrvatska nije našla način da zaustavi iseljavanje mladog stanovništva niti se ozbiljnije pozabavila tim problemom, očekivati je dalje povećanje useljavanja stranih radnika.

Poređenja radi, u 2017. smo imali više od dvostruko manje stranaca nego prošle godine kojima je privremeno odobren boravak. – Imate iseljavanje mladih iz Hrvatske koji treba da budu nositelji razvoja, a useljavanje pretežno slabije obrazovanih, najviše sa srednjom školom i niže od toga. Ovo je stopostotno povećanje useljavanja u jednoj godini i približavamo se po broju privremenih i stalnih ulazaka stranaca gotovo razini vanjskog iseljavanja našeg stanovništva. To je ozbiljan proces i, ako potraje intenzivno u sledećih deset godina, tu počinje u demografskom smislu proces zamene stanovništva – govori Šterc.

Da smo bar toliko razvijeni i u stanju povlačiti, kao što to rade zapadne zemlje, obrazovane mlade strance koji će pogurati razvoj uz zanimanja sa srednjom školom, koja su nužna svakoj zemlji. Povećan je i broj potomaka hrvatskih iseljenika koji su dobili hrvatsko državljanstvo. Prošle godine ih je bilo 1005 i najviše ih dolazi iz Južne Amerike, Australije, SAD-a. – Potomaka iseljenika ima na našim fakultetima pa, iako ih je dvaput više nego 2017., to nisu velike brojke, ipak, očekivati je da će ih biti više i da će se ubrzavati proces njihovog doseljavanja jer će im za informiranje o našoj zemlji kanal biti njihovi prethodnici – zaključuje Šterc.

BONUS VIDEO:

KOMEMORACIJA VELIKOM DUŠANU MAKAVEJEVU: Tvoj odlazak veliki je udarac za mene... (KURIR TV)

(Espreso.co.rs / Večernji.hr)