OVO NIKAKO NE SMETE DA RADITE NA SVETOG SAVU: Danas se slavi NAJVEĆI SRPSKI SVETITELJ!
Sveti Sava, Rastko Nemanjić, Foto: Vikipedija / Javno vlasništvo

svetac

OVO NIKAKO NE SMETE DA RADITE NA SVETOG SAVU: Danas se slavi NAJVEĆI SRPSKI SVETITELJ!

Sveti Sava se slavi kao zaštitnik škole, učitelja i đaka

Objavljeno: 08:49h

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 27. januara, slave Svetog Savu, praznik posvećen ocu srpske duhovnosti, kulture, osnivaču srpske crkve i prosvetitelju.

Sveti Sava se slavi kao zaštitnik škole, učitelja i đaka. Rođen je 1169. godine u Rasu kao najmlađe dete velikog srpskog župana Stefana Nemanje i njegove žene Ane. Na rođenju je dobio ime Rastko.

Malog Rastka vaspitavali su najbolji učitelji iz Soluna, Dubrovnika, Venecije i Carigrada. Bio je bistro, pametno i veselo dete, brzo je naučio da čita i piše. Iako su ga pripremali za budućeg vladara Rastka svetovni život nije zanimao, već je interesovanje pokazivao za duhovne vrednosti.

Jednom prilikom na Nemanjinom dvoru boravili su svetogorski monasi, među kojima je i jedan Rus. Zaokupljen razmišljanjima o motivima iz žitija svetih, koje je svakodnevno čitao, sedamnaestogodišnji Rastko dugo je s njima razgovarao.

Zadivljen pričama o lepoti Svete gore, doneo je odluku koja će mu potpuno izmeniti život - rešio je da ode u ovu monašku državu. S obzirom na to da nije mogao da računa na roditeljski blagoslov, odlučio je, baš kada su roditelji rešili da ga žene, da pobegne s monasima.

Slomljen od bola, Stefan Nemanja odmah je poslao poteru za sinom. Rastko se nalazio u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona (Rusik), gde je pod pretnjom obećao Stefanovim ljudima da će se narednog dana vratiti u dvor. Ali, legenda kaže da su svetogorski monasi, na Rastkov predlog, pribegli lukavstvu - spremiše bogatu trpezu i vino, pa gonioci posle obimne večere zaspaše. Mimo manastirskih propisa, dotadašnji princ se zamonašio i uzeo ime Sava. Tako je Sava ostao u manastiru, gde se revnosno molio, učio i služio.

Posle kratkog vremena, prešao je u grčki manastir Vatoped, takođe na Svetoj gori, gde je nastavio strogi monaški život. Za to vreme u Srbiji, posle prvog očajanja, Stefan Nemanja se pomirio sa sinovljevom željom. Često mu je slao novac, da bi mu u manastiru bilo udobnije, ali je on sve delio siromasima ili svetogorskim manastirima.

U međuvremenu, dok je Sava na Atosu živeo mirnim životom, u otadžbini je došlo do nesloge između njegove braće Vukana i Stefana. Nezadovoljan Nemanjinom željom da mlađi Stefan bude naslednik prestola, stariji Vukan krenuo je da vojskom ostvari svoje pravo. Sukob se završio na bojnom polju u korist Stefana, zemlja je opustošena, a narod osiromašio.

Sava odlučuje da posle dvadeset godina privremeno napusti monaški život i doprinese učvršćivanju i napretku srpske države. Sa posmrtnim ostacima svoga oca, koji je umro 1199. godine, Sava dolazi u Srbiju i nad njima miri svoju zavađenu braću, a oca ponovo sahranjuje u Studenici.

Posle izmirenja braće, na Stefanovu molbu, Sava ostaje u Studenici i u njoj stvara novi duhovni i kulturni centar srpske države. Narednih osam godina Sava će biti iguman ovog srednjovekovnog hrama. Za to vreme je pisao i prevodio srpske spise, poučavao braću i prosvećivao narod. U Studenici otvara prvu školu srpske pismenosti i školu za sveštenike i kaluđere - postaje duhovni voda i ustrojitelj srpske države.

U predelu Takova, na Savincu postoje dva izvora u samom koritu reke Dičine, od kojih je jedan pri obali. Po predanju, tu je dolazio Sveti Sava, pa su izvori njemu posvećeni i po tome se zemljište oko tih izvora prozvalo Savinac, a docnije se tako prozvalo i naselje koje je tu osnovano.

U stenama su rupe za koje se veruje da su otisci nogu konja na kom je došao Sveti Sava. Predanje kaže da je bilo Bogojavljenje kad je Sveti Sava tu došao prvi put i na svetinji osvetio vodicu. Na tom mestu, kod jednog velikog drveta, prenoćio je knez Miloš kada je išao na Ljubić i zavetovao se da će, ako pobedi na Ljubiću, tu podići crkvu, što je kasnije i uradio.

Narod iz tog kraja veruje da ti izvori, čija je voda mlaka, toplija nego voda Dičine, ima moć da leče očne bolesti, glavobolju i groznicu. Običaj je da žene dolaze o mladim danima da se kupaju, a posle kupanja se u izvor baca srebrni novčić. Osobito je zdravo kupanje noću uoči mlade nedelje. Neki bolesnici dođu uveče uoči mlade nedelje, budu u crkvi i na službi, pavaju u crkvenoj kući, kupaju se noću i izjutra u nedelju prisustvuju službi u crkvi.

Mnogi srpski narodni običaji oko Svetog Save vezani su za stoku i za strah od vukova.

U takovskom kraju se priča da su svi vuci - psi Svetog Save. Čak da on vukovima određuje koje torove smeju da napadaju zimi.

Stoka se pred Savindan nije smela terati u šumu zbog straha od vukova, jer bi to za nju bilo pogubno, a tih dana se ništa nije radilo sečivom, pa britve nisu otvarane da bi vucima čeljusti ostale sklopljene. Žene nisu smele ništa da boje u crveno da vuci ne bi klali stoku.

Da bi umolili sveca da vukove okrene od njihovog stada, Sveti Sava se u mnogim krajevima proslavlja veoma svečano, posle sedmodnevog posta.

Sveti Sava ne samo da "gospodari" srpskom zemljom već i - nebom. Među narodnim verovanjima je i to da "ako na Svetog Savu grmi, desiće se nešto sudbinsko".

U Čačku je bio običaj da majke koje imaju školsku decu spremaju na ovaj dan žito.

Ο Savindanu ne samo da se ne rade teži poslovi, već u nekim krajevima se ne radi ništa, a negde čak poste celu sedmicu pre Savindana.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.