GRAD BOR, GRAD ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA: Istraživanjem potvrđeno postojanje naselja iz perioda neolita!
Grad Bor mesto je gde su rađena mnoga arheološka istraživanja, Foto: Filip Plavčić

istorijat

GRAD BOR, GRAD ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA: Istraživanjem potvrđeno postojanje naselja iz perioda neolita!

Krajem neolita čovek se upoznaje sa mogućnošću eksploatacije rude bakra, što će dovesti do otvaranja prvih rudnika

Objavljeno: 13:20h

Prirodna bogatstva kojima obiluje grad Bor i njegova okolina omogućili su nastanak prvih naselja još u ranom neolitu. No, to je grad Bor učinilo i interesantnim za arheološka istraživanja, milinijumima nakon nastanka prvih naselja.

Arheološkim istraživanjima na lokalitetu Kučajna - Bor II potvrđeno je postojanje naselja iz perioda neolita, i to ostacima arhitektonskih objekata - zemunica i nadzemnih kuća, keramičkih nalaza i oruđa od kamena i kostiju. Sve ovo svedoči o dugom postojanju života na ovom prostoru.

Krajem neolita čovek se upoznaje sa mogućnošću eksploatacije rude bakra, što će dovesti do otvaranja prvih rudnika. Među najpoznatijim je rudnik "Rudna glava" u blizini Majdanpeka, koji ujedno važi i za jedan od nastarijih rudnika bakra u Evropi.

Početak eksploatacije bakra uslovio je i nastanak prvih metalurških punktova za njegovu preradu. Jedan od najznačajnijih lokaliteta kada je u pitanju obrada bakra jeste Lazareva pećina u Zlotu, u kojoj je pronađen veliki broj bakarnih predmeta (bodeži, igle, itd.) Još neki od poznatijih punktova za obradu rude bakra su: “Čoka lu Balaš“ u Krivelju, “Kulmja Škjopuluj“ u Klokočevcu i “Kmpije“ u borskom naselju Petar Kočić.

1 / 5 Foto: Filip Plavčić

Eksploatacija ruda i njihova prerada nastavljena je i u bronzano doba o čemu su svedočanstva ostala na lokalitetu Trnjane u Brestovačkoj banji u vidu naselja i nekropola sa spaljenim pokojnicima. Pronađena je i velika količina metlične šljake što je pokazatelj da je Bor već u ovom razdoblju bio značajan metalurški centar. Nekropola na Borskom jezeru pripada istom ovom periodu.

Za vreme vladavine Rimljana rudarstvo i metalurgija su na teritoriji Bora bile osnovne delatnosti. Osim podzemne eksploatacije, Rimljani su radili i na prepiranju zlata iz rečnih nanosa Peka, Porečke reke, Borske reke, Timoka. Radi obezbeđivanja rudnika podizali su utvrđenja, i to na strateški dominantnim položajima, uz ušće reka i potoka.

Utvrđeno je Postojanje više ovakvih utvrđenja, no arheološki su istraživana samo dva “Markov kamen“ u ataru sela Donja Bela Reka i “Šetaće“ u ataru sela Zlot.

Aktivna eksploatacija rudnika, kakva je bila u rimskom periodu, prekinuta je dolaskom Slovena. Tek kada su pristigli Nemački rudari Sasi u drugoj polovini XIII veka rudarska proizvodnja ponovo biva pokrenuta. No, sa dolaskom Turaka opet dolazi do stagnacije u rudarskoj delatnosti usled nesigurnosti rudara i zakupaca rudnika.

Arheološki su istraživane i dve srednjovekovne crkve. Jedna se nalazi kod sela Donja Bela Reka, a zove se "Crkvina". Izgrađena je u XIV veku. Druga se nalazi u selu Gornjanu, a zove se "Manastirište, datira još od XVI veka.

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Bor - Moj grad" podržanog od strane Opštine Bor. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Bonus video:

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.