U DRENOVCU BLIZU PARAĆINA, KRIJE SE KOLEVKA EVROPSKE CIVILIZACIJE: Ovo je NAJVAŽNIJI projekat za Srbiju! (FOTO)
Neolitski megalopolis Drenovac, Foto: Filip Plavčić, Privatna arhiva

NEOLITSKI MEGALOPOLIS DRENOVAC

U DRENOVCU BLIZU PARAĆINA, KRIJE SE KOLEVKA EVROPSKE CIVILIZACIJE: Ovo je NAJVAŽNIJI projekat za Srbiju! (FOTO)

- Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da je neolitsko naselje osnovano tokom starijeg, odnosno ranog neolita i to oko 6100. godine pre nove ere. i pripada starčevačkoj kulturi

Objavljeno:

U blizini Paraćina, pored Koridora 10, nalazi se jedno od najinteresantnijih nalazišta na centralnom Balkanu, arheološki lokalitet „Drenovac“. On 2002. godine arheolozi Areheološkog instituta iz Beograda i muzejski radnici Zavičajnog muzeja Paraćin, uz pomoć lokalne samouprave i Ministarstva za turizam. rade na ovom lokalitetu, kako bi mogao da bude otvoren za turiste.

Viši naučni saradnik Areheološkog instituta profesor doktor Slaviša Perić objasnio je za portal Espreso.co.rs iz kog perioda potiče ovo naselje, kakve kuće su građene kao i kako su ljudi živeli u tom periodu, šta će sve po završetku realizacije projekta turisti ovde moći da vide, ali i šta Paraćin može da ima od Drenovca.

- Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da je neolitsko naselje osnovano tokom starijeg, odnosno ranog neolita i to oko 6100. godine pre nove ere. i pripada starčevačkoj kulturi, odnosno tzv. protostarčevačkom periodu njenog razvoja. Zatim sledi jedan period od oko 700 godina iz koga, za sada, nemamo tragova života u Drenovcu, a novo mlađeneolitsko - vinčansko naselje osnovano je u periodu između 5400. i 5300. godine pre nove ere i trajalo je negde do 460. - 4500. godine pre nove ere - kazao je Perić.

foto: Filip Plavčić

Objasnio nam je i kako su izgledale kuće u tom periodu, kao i šta se u njima nalazilo.

- Najnovijim iskopavanjima potvrđeno je da su u Drenovcu građene spratne kuće, kod kojih je gornji sprat bio u vidu galerije i gde je zatečen skoro isti mobilijar kao u prizemnim prostorijama, što znači da se i na spratu odvijao život kao i u prozemlju - kaže on i dodaje da postojanje spratnih kuća u neolitu nije raritet.

- Takve zgrade su potvrđene u neolitskom naseljima u Bugraslkoj a najverovatnije sa njihovoim postojanjem treba računati i u samoj Vinči.

Kako kaže Perić, naselje još uvek nije otvoreno za turiste, ali se svaka najavljena poseta prihvata i organizuje se prijem posetilaca.

- Objekat zaštitne konstrukcije, u kojoj su konzervirani ostaci neolitskih kuća sa delom njihovog inventara još uvek nije pripremljen za posetioce, odnosno nije do kraja realizovan projekat prezentacije. Druga zaštitna konstrukcija je još uvek je u fazi izgradnje, a ni objekat Centra još nije završen da bi posetiocima mogli pružiti sve potrebne informacije i da bismo mogli obezbediti objekte od nepozvanih "posetilaca", koji su nam protekle i početkom ove godine naneli ozbiljnu materijalnu štetu - naglašava on.

foto: Filip Plavčić

Za portal Espreso.co.rs. objašnjava i dokle se stiglo kada su radovi u pitanju - šta je završeno, a šta tek treba da se realizuje.

- Mi smo još uvek u prvoj fazi realizacije plana izgradnje Centra za proučavanje neolita Balkana. Obzirom na izuzetne mogućnosti lokaliteta na kome sa planira izgradnja Istraživačkog centra Drenovac, ekipa arheologa i njihovih saradnika inženjera tehničkih struka je osmislila koncept istraživačko-turističkog centra za proučavanje neolita Balkana i prostora za prezentaciju nalazišta pod imenom "Centar za proučavanje neolita Balkana". Kako je, zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima i geomagnetnim snimanjima terena, stvorena slika mikrolokacija sa neolitskim materijalom moguće je bilo pozicionirati objekte koji će se graditi, tako da njihov položaj ne ugrozi neolitska nalazišta - objašnjava on i dodaje:

- Zamisao je da se svi objekti Istraživačkog centra Drenovac grade od ekološki prihvatljivih materijala i da Centar u eksploataciji koristi obnovnjive izvore energije, prvenstveno energiju sunca i termalnih voda ukoliko istraživanja terena pokažu ovu mogućnost. Otpadne fekalne vode bi se prečišćavale bioprečistačima, te bi se ova voda, kao i atmosferske vode prikupljene u rezervoare, koristile za zalivanje zelenih površina, navodnjavanje i protivpožarne svrhe. Kolski pristup u krug centra bi bio omogućen sa postojećih lokalnih puteva koji bi bili rekonstruisani tako da zadovolje potrebe Centra. Pešački pristup, namenjen prvenstveno za turiste, po našoj zamisli, bi se ostvario sa odmorišta uz autoput .

foto: Filip Plavčić

Kako kaže dr Slaviša Perić, po završetku izgradnje u Centru bi se nalazili sledeći objekti:

1. Istraživački centar

U okviru ovog centra bi bi bili smešteni:

  • depo za arheoloških nalaza,
  • prostor za rad istraživačkog tima sa radionicama, bibliotekom, medija centrom i
  • salom za predavanja
  • prostor za smeštaj radne ekipe sa svim potrebnim pratećim sadržajima.

2. Prostori za prezentaciju nalazišta – baloni različitih dimenzija

Baloni bi bili postavljeni kao privremeni objekti na lokalitetima na kojima se očekuju nalazi kompletnih neolitskih kuća. Ideja je da se po iskopavanju ovi objekti konzerviraju i kao muzejska postavka na otvorenom prezentiraju javnosti.

3. Zatvoreni muzej

U okviru muzeja bi se nalazio deo za multimedijalnu prezentaciju kompletnog procesa neolitizacije Balkana i deo za prezentaciju iskopanog materijala sa lokalnog nalazišta.

foto: Filip Plavčić

4. Turistički centar

Ovaj centar je zamišljen kao replika neolitskog naselja . Sastojao bi se od više objekata različitog sadržaja: restorana, smeštajnih jedinica, prostora za rekreaciju, trgovinskih i zanatskih jedinica u kojima bi se prezentovali stari zanati .

U okviru turističkog centra se planira i pokretanje proizvodnje ekološki ispravne hrane koja bi se plasirala kao deo ponude, kroz pripremu jela na način na koji se hrana pripremala u doba kada su ova naselja nastajala.

Višednevne radionice - kampovi za amatere, ljubitelje arheologije, bi svakako privukle zainteresovane za ovaj vid aktivnog korištenja godišnjih odmora koji zauzima sve značajnije mesto u savremenom svetu.

RAZVOJ PROJEKTA

Slaviša Perić ističe da postoji ogromna želja da se ovaj projekat što pre realizuje i da je zamišljena izgradnja centra u više faza. Razlozi za to su, kako kaže:

  1. nedostatk finansijskih sredstava
  2. nemogućnost brzog otkupa kompletnog zemljišta na kome se nalazi arheološko nalazište pošto je isto u privatnoj svojini većeg broja vlasnika

On je objasnio i koja faza bi šta obuhvatila.

foto: Filip Plavčić

- Prva faza, za čiju realizaciju su obezbeđena finansijska sredstva bi obuhvatila:

  1. otkup zemljišta na kome će se nalazili objekti prve faze, preparcelizaciju i konverziju istog iz poljoprivrednog u građevinsko
  2. izgradnju istraživačkog centra ukupne površine od oko 3.000 m2 koji će za duže vreme zadovoljiti potrebe istraživačkog tima . Ovaj centar će imati sve neophodne celine: depo iskopanog materijala, prostor za rad istraživačkog tima, prostor za smeštaj radne ekipe i gostiju za 50 članova. U budućnosti, kroz naredne faze centar će se proširiti tako što će uz već postojeći objekat biti podignut još jedan, koji će u svemu predstavljati celinu sa prvoizgrađenim objektom.
  3. postavljanje dva balona dimenzija 30x40m iznad arheoloških nalazišta koja će se prva istraživati
  4. mini restoran za turiste
  5. rešavanje infrastrukture : pristupni putevi, dovod struje i vode.

Druga faza bi obuhvatila:

  1. otkup preostalog zemljišta sa završetkom radova oko parcelizacije i promene namene zemljišta
  2. kompletiranje infrastrukture unutar kompleksa
  3. izgradnju jednog bloka muzejskog prostora
  4. izgradnju dela turističkog centra

Treća faza bi obuhvatila:

  1. završetak izgradnje muzeja
  2. završetak izgradnje turističkog centra

Četvrtom fazom bi bilo obuhvaćeno:

  1. izgradnja još jednog bloka istraživačkog centra
  2. postavljanje balona iznad arheoloških nalazišta koja bi bila istraživan u budućem periodu
foto: Filip Plavčić

- Osnivanje Centara za proučavanje neolita Balkana sa svim njegovim pratećim sadržajima, osim značaja za arheologe, svakako ima ogroman značaj i za grad Paraćin i njegovu okolinu - navodi Perić.

On kaže da je u rad Stalne arheološke radionice - srednje Pomoravlje u neolitizaciji jugoistočne Evrope, još od njenog pokretanja u 2002. godini, uz Arheološki institut iz Beograda aktivno bio uključen i Zavičajni muzej u Paraćinu. Međutim, svoje mesto u ovoj radionici našlo je i više mladih ljudi sa lokalne teritorije.

-To su prvenstveno studenati, koji su svoja znanja iz oblasti umetnosti i kompjuterske tehnologije udružili sa radom arheologa da bi napravili značajnu zbirku istraživačke dokumentacije. Danas su ti ljudi stalni članovi ove radionice i za nju obavljaju poslove tokom cele godine - kaže on i dodaje da je tokom letnjih meseci u Drenovcu bila angažovana i lokalna radna snaga kojoj je ovaj angažman donosio dodatne prihode.

Korist od arheološke radionice, imalo je i selo Drenovac, pre svega Osnovna škola.

- U selu je bila smeštena i istraživačka ekipa, a za ustupanje Osnovne škole za smeštaj ekipe u letnjim mesecima, škola je od radionice dobila opremljeno kupatilo sa tuševima, video nadzor i druge korisne stvari. Nekoliko žena iz sela imalo mogućnost zarade kroz rad u kuhinji i higijenskom održavanju prostora - naglašava Perić. Kako kaže, planira se da se u periodu koji predstoji, u realizaciju projekta aktivno uključi šira lokalna zajednica na više načina:

  1. Prvi korak bi bilo osnivanje Centra kao ogranka Arheološkog instituta Beograd, sa sedištemu Paraćinu.
  2. U okviru centra zaposlenje bi trajno pronašao veći broj lica raznih kvalifikacija.
  3. Razvojem turizma u okviru centra, sa naročitim akcentom na uvažavanje ekoloških principa, pružila bi se mogućnost i lokalnom življu da plasira proizvode domaće radinosti.
  4. Dolaskom stručnih ekipa i organizacijom skupova i amaterskih višednevnih radionica turistička ponuda Paraćina i njegove okoline bi imala mogućnost za boljim predstavljanjem, a time i za povećanjem zarade.

- Uz sve to, zbog izgradnje Istraživačkog centra, bila bi uklonjena divlja deponija smeća koja se sada nalazi na lokalitetu, a prostor uz auto put bi dobio za oko privlačan izgled I napokon, vlasnicima malih parcela, ne baš kvalitetnog zemljišta, uz pristojnu cenu otkupa, bi bila pružena mogućnost da za isti novac kupi parcele kvalitetnijeg zemljšta, a grad Paraćin i Republika Srbija bi dobili park kulture - arheološko nalazište svetskog značaja koje će doneti višestruku korist celoj zajednici - ističe Perić.

1 / 7 Foto: Filip Plavčić

Perić je objasnio i koliko ljudi je naseljavalo neolitsko naselje, ali i na koji način su došli do tog broja stanovnika.

- Podnaslov našeg projekta je "Drenovac neolitski megalopolis" kojim smo želeli da ukažemo na činjenicu da je u Drenovcu, u njegovoj namlađoj neolitskoj fazi bilo najmanje 700 objekta različite namene i da je veći deo njih imao stambenu funkciju. Sasvim je sigurno da svi objekte te najmlađe faze nisu bili istovremeni, ali isto tako je izvesno da su, s obzirom na to da su stambeni objekti imali 2-3 prostorije i da su dimenzije njihove osnove iznosile približno 5h10 ili 5h12 m, u njima mogle živeti 2-3 bračne zajednice, onda je sasvim realno pretpostaviti da je u tom najmlađem naselju, površine oko 40 hektara, najverovatnije živelo između 2.000 i 3.000 stanovnika.

Kako kaže Perić, rezultati najnovijih istraživanja u Drenovcu otvorili su brojna pitanja društvene organizacije u jednom neolitskom naselju. On nam je i objasnio kako je izgledalo jedno neolitsko naselje.

- Ono je bilo urbanistički veoma dobro uređeneo, sa pravilnom orijentacijom objekata, ujednačenim razmakom između objekata, dosta ujednačenim dimenzijama kuća, koje su imale 2-3 prostorije u prizemlju i jednu veću prostoriju na spratu- galeriji. U kućama kućama bile 2-3- peći, od kojih je jedna bila na spratu, da su peći redovno bile uz severni zid, da je uz peći bilo raznovrsno posuđe za spremanje hrane, da se u nekim kućama nalauzio i stan za tkanje, žrvnjevi za mlevenje žita, mali stolovi, posuđe za serviranje i čuvanje hrane i žitarica itd. U ishrani su koristili meso domaćih životinja i lovne divljači, ribu, mahunarke, žitarice, razno koštunjavo voće.

On dodaje da svako novo iskopavanje donosi nove podatke i da su istraživanja u Drenovcu tek na početku.

- U narednim decenijama možemo očekivati konkretnije dokaze o mnogim pitanjima vezanim za život zajednice i pojedinaca, njihovim verovanjima, navikama, mestu gde su čuvali svoje domaće životinje, gde su obrađivali zemlju, odakle su uzimali glinu za gradnju kuća i izrdau keramičkog posuđa, gde i kako su se sahranjivali itd.

- Realizacijom plnairanih aktivnosti posetioci će moći da vide rekonstrisane delove naselja, sa svim njegovim elementima i da se aktivno uključe u sama istraživanja i razne eksperimentalne radionice koje će biti organizovane na samom lokalitetu - zaključuje Perić.

Vest je objavljena u sklopu projekta "Paraćin - grad za primer" koji se realizuje uz podršku opštine Paraćin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.