100 GODINA OD SMRTI GAVRILA PRINCIPA: Iz ove kafane na Zelenom vencu je mladi revolucionar zauvek izmenio sudbinu sveta
Foto: Filip Plavčić

godišnjica

100 GODINA OD SMRTI GAVRILA PRINCIPA: Iz ove kafane na Zelenom vencu je mladi revolucionar zauvek izmenio sudbinu sveta

Gavrilo Princip bio je zatočen u samici

Objavljeno: 16:02h

Mladi revolucionar Gavrilo Princip umro je pre tačno sto godina.

Princip je bio član tajne organizacije "Mlada Bosna", čiji je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju na Vidovdan 1914. godine u Sarajevu poslužio Beču kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, što je dovelo do Prvog svetskog rata.

U "Zlatnu morunu", kafanu u Beogradu, je marta 1914. godine na ime Nedeljka Čabrinovića stiglo pismo iz Bosne sa vešću iz novina o dolasku austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevo. I tako je ime kafane ušlo u istoriju kao mesto okupljanja "mladobosanaca" - Trifka Grabeža, Gavrila Principa i Nedeljka Čabrinovića.

U ovoj kafani Gavrilo je zauvek izmenio sudbinu sveta.

Princip se u Beograd preselio maja 1912, pošto je izbačen iz gimnazije u Sarajevu zbog članstva u đačkoj družini koja se protivila austrougarskoj okupaciji BiH. Gavrila je izdržavao stariji brat Jovo, a živeo je u Carigradskoj 23, u mirnom kraju ispod Botaničke bašte, sa godinu dana mlađim Grabežom koga je upoznao u Beogradu. Ovaj je izbačen iz svih sarajevskih škola jer je u svađi oko politike udario učitelja. Čabrinović je pak iz Sarajeva 1912. proteran zbog učešća u štrajku, a u Beogradu je radio u državnoj štampariji.

Iz Beograda su za Sarajevo poneli četiri pištolja, četiri rezervna šaržera, šest ručnih bombi i nešto novca, što im je u "Zlatnu morunu" dostavio kurir kraljevskog oficira Voje Tankosića. Tankosić je zaverenicima pomagao po nalogu Dragutina Dimitrijevića Apisa, načelnika obaveštajne službe Generalštaba i vođe zavereničke organizacije "Crna ruka".

Šta je ključ uspešno izvršenog atentata na Franca Ferdinanda istorija ne može tačno da objasni, ali taj događaj poslužio je Austro-Ugarskoj da optuži Srbiju da stoji iza atentata i započne Prvi svetski rat.

Prethodno je Čabrinović bacio bombu na povorku, ali je prestolonaslednik odgurnuo bombu sa krova auta i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni ranivši 14 osoba.

Nakon neuspelog pokušaja, Čabrinovic je progutao cijanid koji mu je Apis dao - bez dejstva i skočio u Miljacku. To je samo olakšalo razjarenim Sarajlijama i autrougarskoj policiji njegovo hapšenje. Franc Ferdinand je nastavio put ka Većnici i svojoj sudbini.

foto: Profimedia

Atentator Gavrilo Princip je napustio Obalu i zaputio se niz Ulicu Franje Josipa. U radnji Morisa Šilera je kupio sendvič i susreo se sa poznanikom, malo proćaskao i zatim se vratio nazad. I on je kao i ostali atentatori niz ulicu, čuli eksploziju bombe i napustili svoja mesta. Neobičnim spletom slučajnosti, jer niko nije bio obavešten o promeni plana, nastavljena je poseta Sarajevu i Zemaljskom Muzeju. Prema prvobitnom planu, krenulo se ulicom Franje Josifa, umesto Obalom. General Poćorek je uvideo grešku i naredio da se kola zaustave. Tako se vozilo, koje je vozilo nadvojvodu zaustavilo tačno ispred radnje Morisa Šilera – svega par metara ispred Principa!

Čim se automobil našao ispred Gavrila Principa on je iskoristio priliku i potegao revolver. Prvim hicem je pogodio nadvojvodu a drugim, vojvotkinju Sofiju.

Svi su uhapšeni i suđeno im je od 12. do 28. oktobra 1914. godine. Čubrilović i Ilić osuđeni su na smrt, a Princip, Čabrinović i Grabež kao maloletnici na 20 godina robije, ali su ubrzo umrli pod torturom u tamnici u Terezinu u Češkoj, ne dočekavši raspad Austro-Ugarske i oslobođenje svoje zemlje.

Gavrilo Princip bio je zatočen u samici, gde je polako umirao od gladi i bolesti, a pred sam kraj rata umro je od tuberkuloze.

Evo kako izgleda kafana Zlatna moruna - mesto gde je Princip igrao bilijar i planirao atentat

(Espreso.co.rs)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.