UMRO DANILO Ž. MARKOVIĆ: Njemu je bio posvećen NAJČUVENIJI SLOGAN IZ DEVEDESETIH, SEĆATE LI SE?
Danilo Ž. Marković je ostao upamćen kao ministar prosvete, Foto: SAO

bivši ministar

UMRO DANILO Ž. MARKOVIĆ: Njemu je bio posvećen NAJČUVENIJI SLOGAN IZ DEVEDESETIH, SEĆATE LI SE?

Svi koji su bili studenti i srednjoškolci 90-tih ga se sećaju

Objavljeno:

Profesor doktor Danilo Ž. Marković, nekadašnji ministar u pet vlada i bivši ambasador u Moskvi, umro je u 85. godini, potvrđeno je RTS-u.

Parola posvećena njemu, "Dačo care, ne daj im pare" ostala je zabeležena u koletkivnom sećanju nacije iz 90-tih: "skovali" su je đaci, kojima je štrajk u prosveti odgovarao, pa su ovako ministru poručili da ne da pare profesorima, kako se što duže ne bi išlo u školu.

Marković je rođen 30. juna 1933. godine u se­ljačkoj porodici u selu Dol, opšti­na Bela Palanka. Osnovnu školu završio je u rodnom selu a srednju školu - gimnaziju u Beloj Palanci. Uni­verzi­tetske studije završio je na Pravnom fakul­tetu u Beogradu diplomiravši 1958. godine.

Upisao je doktorske studije - teorijsko-pravni smer, na Pravnom fakultetu u Beo­gradu. U isto vreme upisao je doktorske stu­dije i na Ekonomskom fakultetu u Beogradu - teorijsko-ekonomski smer. Usmeni doktorski ispit položio je na Eko­nomskom fakultetu oktobra 1964. a dok­torsku disertaciju odbranio februara 1965. godine.

Na novoosnovanom Pravno-ekonomskom fakultetu u Nišu 1960. godine Danilo Ž. Marković izabran je u zvanje asistenta za predmet sociologija na Pravnom odseku tog Fakulteta. Po odbrani doktorske disertacije Marković je (1965. godine) izabran u zvanje docenta za predmet sociologija, a u zvanje vanrednog profesora za isti predmet (1970. godine) na Ekonomskom odseku istog Fakulteta.

Početkom školske 1970/71. godine došlo je do podele Pravno-ekonomskog fakul­teta na Pravni i Ekonomski fakultet i dr Marković je nastavio rad na Ekonomskom fakultetu do maja 1974. godine, kad biva izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet sociologija rada na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Na tom Fakultetu u zvanje redovnog profesora za isti predmet izabran je 1975. godine.

Pored izvođenja nastave iz sociologije rada, odlukom organa Fakulteta dr Markoviću je povereno organizovanje i izvođenje nastave iz predmeta socijalna ekologija. Od 1994. do 1998. godine dr Marković prekida rad na univerzitetu zbog angažovanja u diplomatiji (na dužnosti izvan­rednog i opunomoćenog ambasadora SR Jugoslavije u Ruskoj Fede­raciji).

Po završetku mandata u diplomatiji, dr Marković nastavlja rad na Univerzitetu u svojstvu redovnog profesora za predmet soci­jalna ekologija na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Pored angažovanja u izvođenju nastave iz sociološke grupe predmeta (opšte sociologije, sociologije rada i socijalne ekologije) na fakultetima na kojima je bio u stalnom radnom odnosu, dr Marković bio je angažovan kao honorarni profesor i na više drugih fakulteta kako na osnovnim tako i na poslediplomskim (magistarskim) stu­dijama. U ovom svojstvu držao je nastavu iz opšte sociologije ili sociologije rada ili socijalne ekologije na osnovnim studijama, na sledećim fakultetima: Medicinskom fakultetu u Nišu, Tehničkom fakultetu u Nišu, Filozofskom fakultetu u Nišu, Fakultetu zaš­tite na radu u Nišu, Tehnološkom fakultetu u Leskovcu, Defek­tološkom fakultetu u Beogradu i Fakultetu za sociologiju poli­tičke nauke i novinarstva u Ljubljani.

Nastavu je izvodio na posle­diplomskim magistarskim studijama: u Nišu na Filozofskom fa­kultetu i Fakultetu zaštite na radu; u Beogradu na Fakultetu političkih nauka, Fakultetu za fizičku kulturu i Mašinskom fa­kultetu. Pored držanja predavanja, dr Marković je na ovim fakulte­tima učestvovao i u radu većeg broja komisija za odbranu magistarskih teza. Uz to dr Marković je učestvovao, kao mentor ili kao član u komisijama za odbranu doktorskih disertacija na sledećim fakulte­tima: Ekonomskom fakultetu u Nišu, Filozofskom fakultetu u Nišu, Fakultetu zaštite na radu u Nišu, Ekonomskom fakultetu u Subotici, Mašinskom fakultetu u Beogradu, Defektološkom fakultetu u Beo­gradu i Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Pored učešća u izvođenju nastave iz sociologije na više fa­kulteta u zemlji i inostranstvu dr Marković je bio, ili je član, većeg broja redakcija časopisa i urednik više zbornika radova. Dugo godina bio je član redakcije časopisa „Sociologija sela" (Zagreb) i „Revija rada" (Beograd). Bio je član redakcije i zamenik glavnog redaktora Sociološkog leksikona (Beograd, 1982), član redakcije Enci­klopedije samoupravljanja, Malog leksikona samoupravljača (Beograd) i član re­dakcije „Ekonomske enciklopedije (Kijev).

Bio je urednik više zbor­nika radova, među kojima i zbornika radova Ekonomskog fakulteta u Nišu i Defektološkog fakulteta u Beogradu. Sada je član redakcije časopisa „Obrazovanje - teorija i praksa" (Beograd - Moskva) i član Međunarodne redakcije časopisa „Socio­loška istraživanja" (Moskva).

Dr Danilo Ž. Marković imao je više odgovornih funkcija na Univerzitetu. Na Univerzitetu u Nišu bio je član prvog Saveta univerziteta (1965-1967), dekan Ekonomskog fakulteta u dva uzastopna mandatna perioda (1970-1974) i član Matične komisije za osnivanje Filozofskog fakulteta (1970-1972). Na Univerzitetu u Beogradu bio je član Nastavno-naučnog veća Univerziteta 1976-1978, prvi dekan Defektološkog fakulteta (1976-1978), šef Katedre za političku sociologiju Fakulteta političkih nauka, prodekan za poslediplomske studije i dekan istog Fakulteta (1986-1988).

Dr Marković imao je značajne funkcije i odgovorne dužnosti i van univerziteta. Bio je ministar prosvete u pet vlada Republike Srbije (1989-1993) i potpredsednik te Vlade 1992-1994. Uz to bio je poslanik prve više­stranačke Narodne skupštine Srbije (1990-1992) i poslanik Veća građana Savezne skupštine (1992-1994). Od 1994. do 1998. godine bio je izvanredni i opunomoćeni ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Ruskoj Federaciji.

Dr Danilo Ž. Marković iskazao je široko interesovanje za više oblasti sociologije, ali je, kako se da videti iz bibliografije njegovih radova, poseban doprinos dao razvoju posebnih sociologija: sociologije rada, sociologije bezbednog rada i socijalne ekologije (za poslednje dve može se smatrati i njihovim utemeljivačem). Njegov doprinos razvoju ovih posebnih nauka - sociologija, iskazan je ne samo velikim brojem publikovanih radova iz domena ovih nauka, već i njegovim angažovanjem u njihovom utemeljivanju kao akademskih disci­plina.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/RTS)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.