ESPRESO PREPORUKA ZA ČITANJE: Žena koja pije, voli i traži na egzotičnom ostrvu - "JEFIMIJA, ŽENA KOJA ČEKA"

Espreso vam danas preporučuje roman Jefimija, žena koja čeka - roman čija glavna junakinja nosi ime prve srpske spisateljice, roman o savremenoj ženi koja traga za ljubavlju u svetu koji ugrožava i sužava pojam ljubavi.

Spajajući svoj literalni talenat i svoju stručnost u oblasti feminističke kritike braka i slobodne ljubavi kao iskrene opozicije u heteronormativnom odnosu, 100glava Aždaja ili Minja Marđonović napisala je roman Jefimija, žena koja čeka. Kako sama autorka kaže Jefimija je delo koje može da se podvede pod belafeministiku - amalgam beletristike i načelnih ideja anarhofeminizma.

Glavna junakinja Jefimija odlazi na Bali, na kome je već njena najbolja prijateljica i otkriva nam neverovatne pejzaže indonežanskog ostrva. Pored putopisnog žanra koji je definisan samim putovanjem na Bali, Jefimija je snažan feministički roman koji, bez diskriminacije drugih, ispituje probleme heteroseksualnih partnerskih odnosa u čisto patrijarhalnom svetu.

U razgovorima sa svojim prijateljicama i partnerima Jefimija otkriva postulate ideje slobodne ljubavi po uzoru na Emu Goldman. No, iako teorija prožima razgovore, jednostavan prijemčljiv stil približava anarhofeminizam običnim čitateljkama i čitateljima. Ako ne verujete da razgovor između dve žene na kafi može biti o poziciji ženskog tela u družtvu, onda nemate feministkinju u bliskom okruženju.

Jefimija je i kao svaka druga žena: bezimeno telo, potencijalna majka, neotesana kurva, besna revolucionarka, pesnikinja, romantičarka, ratnica, kućna pomoćnica, kuvarica, svetica, zmija i grešnica.

Jefimija je i roman o heteroseksualnoj ljubavi, ali o onoj slobodnoj, suprotnoj braku, onoj u kojoj je žena jednaka muškarcu, onoj u kojoj je žena slobodna, onoj u kojoj ženu ne osuđuju što pije, izlazi i ima seksualne odnose pre braka.

Da li takva ljubav postoji, ne znamo ni ja, ni Marđonović, ni Jefimija. Ali, čekamo.

Čitajte našu rubriku, Espreso preporuka za čitanje kako biste pored svetskih autora i autorki šansu dali i piscima i spisateljicama sa naših prostora.

(Espreso/ Verica Arsić)