"ZBOG LOŠEG VAZDUHA GODIŠNJE U SRBIJI UMRE 6.000 LJUDI": Dr Plavšić za Espreso otkrila SVE o AEROZAGAĐENJU!
Doktorka Plavšić, Foto: AP, Profimedia, Printscreen

ZAGAĐEN VAZDUH TIHI UBICA SRBA

"ZBOG LOŠEG VAZDUHA GODIŠNJE U SRBIJI UMRE 6.000 LJUDI": Dr Plavšić za Espreso otkrila SVE o AEROZAGAĐENJU!

Vazduh ne primećujemo dok ne postane zagađen, a doktorica Slavica Plavšić za Espreso je otkrila sve o štetnosti aerozagađenja

Objavljeno:

Najnoviji izveštaj pokazuje da je zagađenje vazduha jedan od deset glavnih globalnih faktora rizika po zdravlje.

Smatra se da je širom sveta oko 7 miliona ljudi umrlo ranije zbog zagađenja, a aerozagađenje je klasifikovano i kao vodeći ekološki uzrok za rak .

Nekoliko godina unazad Srbija je na samom vrhu neslavne lestvice država sa najvećim aerozagađenjem, a zbog ovog višedecenijskog problema privlači pažnju i svetske javnosti.

Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Srbiji za 2020. godinu, koji objavljuje Agencija za zaštitu životne sredine, pokazuje da su građani mnogih mesta širom države bili izloženi lošem kvalitetu vazduha.

Prema istraživanju Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje IZ 2020, Srbija je prva u Evropi i deveta u svetu po smrtnosti usled različitih vidova zagađenja, pre svega zbog zagađenosti vazduha. U svetu, od posledica zagađenja godišnje umre 8,3 miliona ljudi.

Zagađenje vazduha
foto: Printscreen / iqair

Usled različitih vidova zagađenja životne sredine, u Srbiji godišnje prerano umre 12.000 stanovnika. To našu zemlju stavlja na prvo mesto u Evropi, ali i kao jedinu evropsku državu, među prvih deset u svetu.

Kako ističe doktorka Plavšić za Espreso aerozagađenje dovodi do skoro 14.000 hospitalizacija zbog akutnih bolesti ili pogoršanja hroničnih bolesti stanovnika.

- Tačnih, zvaničnih podataka o pogubnom uticaju na zdravlje nema, ali zna se da su posledice nemerljive. Po podacima SZO (Svetska zdravstvena organizacija), godišnje zbog lošeg vazduha u Srbiji prerano umre oko 6.000 osoba, ili 175 osoba na 100.000 stanovnika, što je dovodi na neslavno prvo mesto u Evropi i deseto u svetu. Ovi brojevi su visoki i u zemljama u regionu pošto aerozagađenje nije samo lokalni problem, a najmanji su u skandinavskim zemljama, kaže prim. dr Slavica Plavšić specijalista za plućne bolesti.

dr Slavica Plavšić
dr Slavica Plavšićfoto: Printscreen/Youtube

Kako dalje pojašnjava doktorica Plavšić, značajan je podatak da je prosečni životni vek građana u Srbiji manji za deset godina nego u skandinavskim zemljama.

U osnovi gotovo svih oblika aerozagađivanja je potreba za energijom koja se dobija na račun sagorevanja drveta, nafte, uglja ili prirodnog gasa.

- Tokom sagorevanja različitih oblika goriva u motorima ili fabrikama, osim oslobađanja energije ispušta se i velika količina štetnih materija, kao što su: ugljen-monoksid, ugljen-dioksid, sumpor-dioksid, zatim azot-dioksid, ozon, metan, pepeo, čađ. Termoelektrane na ugalj oslobađaju i znatne količine izuzetno štetnih čvrstih čestica, sumpor-dioksida i azotnih oksida. Iz dimnjaka termoelektrana izlaze i teški metali, kao što je živa i trajni organski zagađivači, od kojih su mnogi dokazano kancerogeni, ističe doktorica Plavšić i dodaje da proizvodnja energije iz uglja i njihova upotreba u domaćinstvima za zagrevanje, najviše doprinose lošem kvalitetu vazduha u Srbiji.

Zbog toga se, kako kaže, u zimskim mesecima beleže najviši nivoi aerozagađenja u jutarnjim i večernjim satima kada je aktivnost kućnih ložišta najveća.

- U razvijenim zapadnim zemljama se, najpovoljnijim kreditima, intenzivno podstiče nabavka savremenih ekoloških uređaja za grejanje. Predviđa se da će se u Evropskoj uniji nakon 2022. godine prodavati samo ekološke peći i kamini, priča naša sagovornica.

Rusija, Fabrika
foto: AP

Čestice opasne po zdravlje ljudi

Brojna istraživanja i dokazi pokazuju da su glavni zagađivači koji utiču na zdravlje, čvrste čestice poput PM2.5 (promera 2,5 mikrometara ili manje) i PM10 (promera 10 mikrometara ili manje).

- Najsitnije čestice iz zagađenog vazduha koje se udišu, dolaze do respiratornih bronhiola i alveola oštećuju strukturu epitela i funkciju u tim delovima pluća. Ove štetne čestice prolaze kroz alveokapilarnu membranu u krvotok. Tu se talože i oštećuju endotel krvnih sudova stvarajući mikro trombove. Oni zatim, putem krvotoka stižu do vitalnih organa , srca i mozga , dovodeći do njihovih trajnjih oštećenja, ističe dr Slavica Plavšić.

Koji su najveći zagađivači vazduha u Srbiji?

- Najveći zagađivači u Srbiji su termoelektrane na ugalj koje rade sa zastarelom tehnologijom i bez savremenih filtera, zatim individualna ložišta, saobraćaj itd. Postoje i tzv. "mali zagađivači" koji se često ne registruju. Naprimer fabrike šećera, ulja, maziva a zadnjih godina i neke kineske fabrike u Srbiji koje rade mimo važećih zakonskih propisa, kaže naša sagovornica.

Zagađenje u vazduhu koji udišemo može dovesti do raznih ozbiljnih posledica po zdravlje, od respiratornih oboljenja, preko bolesti srca, do moždanog udara.

- Aerozagađenje kao štetan uticaj na respiratorne i kardiovaskularne organe je najevidentniji i najbolje dokumentovan. Taj štetan uticaj ide od najlakših respiratornih simptoma kao što su kašalj, suzenje u očima i nosu , neprijatni mirisi, preko češćih infekcija gornjeg i donjeg respiratornog trakta, zatim hiperreaktivnosti disajnih puteva, alergijskih reakcija, upale pluća virusnog ili bakterijskog porekla. Akutne respiratorne infekcije izazvane virusima i bakterijama se češće javljaju u jesenjim i zimskim mesecima. Vremenom nastaju trajne promene strukture pluća sa smanjenom plućnom funkcijom, objašnjava naša sagovornica.

Kašalj
foto: Profimedia

Dodaje i da su teže posledice štetnog uticaja aerozagađenja nastanak i pogoršanje bronhijalne astme kod dece i odraslih, HOBP-a (hronična opstruktivna bolest pluća), plućna fibroza, ali i značajno povećan rizik od pojave karcinoma usne duplje, laringsa, kože, kao i karcinoma pluća.

- Zagađenost vazduha je posle pušenja najčešći uzrok pojave karcinoma pluća. Godišnje u Srbiji od ove bolesti oboli 6500 osoba, a više od 4600 izgubi život. Pored pluća, najugroženiji su srčani mišić i mozak.

U danima velike aerozagađenosti učestaliji su infarkti.

- Tada su učestaliji infarkti miokarda i CVI (cerebrovaskularni insulti-šlog), zatim druge kardiovaskularne bolesti, kao i razna oštećenja CNSa (centralnog nervnog sistema). Otrovne supstance dospevaju do mozga, oštećuju nervne ćelije i izazivaju različita neurološka oboljenja, među kojima i preranu demenciju i Alchajmerovu bolest, priča doktorica Plavšić.

Starac, Infarkt
foto: Profimedia

Od metaboličkih bolesti, kao posledica aerozagađenja, najčešći je diabetes melitus.

- Aerozagađenje dovodi i do poremaćaja reproduktivnih organa i kod muškaraca i kod žena izazivajući sterilitet. Kod trudnica može doći do preranog porođaja ili oštenja ploda, kaže doktorica Plavšić.

Najosetljivija populacija su, kako kaže naša sagovornica, deca, trudnice, hronični bolesnici i stariji građani.

- Među prvima, lekarima se javljaju pacijenti sa znacima bronhitisa, pogoršanjem hronične obstruktivne bolesti pluća-HOBP i bronhijalne astme. Ali većina ljudi ne umre zbog problema sa plućima, nego zbog infarkta miokarda ili zbog moždanog udara kao direktne posledice oštećenja krvnih sudova i posledičnih tromboza, ističe sagovrnica.

Kako se zaštiti od aerozagađenja?

Najbolja zaštite kada boravite napolju tokom zagađenih dana su specijalizovane maske sa filterom. Ipak, neretko ni to nije dovoljno.

- Nošenje običnih hiruških maski štiti od udisanja krupnijih čestica. Nešto bolju zaštitu pružaju maske sa jačim zaštitnim filterima (maske N95 npr). Svakako je nemoguće zaštiti se u potpunosti, jer se resorpcija štetnih materija vrši i preko kože. Zato se osetljivim grupama, deci, trudnicama i starima preporučuje da ne izlaze napolje kada je velika aerozagađenost jer je vazduh unutra često čistiji. Takođe se savetuje i da izbegavaju jako prometne i zagađene ulice i delove grada, a da što više vremena provode u parkovima i prirodi gde je vazduh najčistiji, napominje dr Slavica Plavšić.

Zagađenje vazduha
foto: Profimedia

Aerozagađenje i COVID 19

S obzirom na to pandemija korona virusa još uvek nije u potpunosti zatajila, pitali smo našu sagovornicu i na koji način aerozagađenje može uticati na širenje ovog virusa.

- Poznato je da osobe koje su izložene aerozagađenju spadaju u rizične grupe i za bakterijske i za virusne infekcije jer se narušava veoma bitan lokalni imunitet. Pluća osobe izložene aerozagađenju imaju mnogo veće šanse da obole od COVID 19. Imunitet zaražene osobe je jedan od odlučujućih faktora da li će COVID 19 infekcija imati blagi ili težak oblik. Posebno je veliki rizik kod osoba koji imaju komorbiditete kao što su: respiratorna, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes, gojaznost, deca, trudnice i starije osobe. Znači, aerozagađenje indirektno predstavlja faktor rizika za teže kliničke oblike COVID 19 infekcije, takođe i gripa i svih drugih respiratornih virusnih i bakterijskih infekcija, kaže dr Slavica Plavšić za Espreso.

Kina, Korona virus
foto: Kineski radio internacional

Evo koje korake bi nadležni mogli da preduzmu kako bi građani i u zimskim mesecima lakše disali:

  • U industrijskim centrima potrebni su filteri i savremene tehnologije za smanjenje emisija štetnih gasova;
  • Javni prevoz bi trebalo unaprediti i učiniti pristupačnijim kako bi sesmanjila potreba za velikim brojem vozila;
  • Trebalo bi raditi na termoizolaciji kuća, zgrada i objekata radi smanjenja potrošnje energije za zagrevanje;
  • Eko-test za vozila mora da postane eliminatoran, umesto da bude formalankakav je sada;
  • Neophodno je povećati površine urbanog zelenila i pošumljavati što veće površine;
  • Ulice moraju češće da se peru kako bi se smanjila količina prašine u gradovima;
  • Postepeno bi trebalo eliminisati ugalj kao energent i umesto novih termoelektrana na ugalj, potrebno nam je više obnovljivih izvora energije kako bi se aerozagađenost smanjila na najmanji mogući nivo
  • Zdravstveni, prosvetni radnici, ekološki aktivisti, javne ličnosti itd bi trebalo da vudu što aktivniji u podizanju ekološke svesti građana, navodi specijalista za plućne bolesti.

To je, kako dalje objašnjava dr Plavšić, svakako mnogo jeftinije nego lečiti mnogobrojne bolesti izazvane enormnim aerozgađenjem u mnogim gradovima Srbije.

- Zakoni o zaštiti životne sredine u Srbiji postoje, ali, ili nisu dovoljno dobri ili se ne poštuju. U svakom slučaju u donošenju planova za smanjenje aerozagađenosti, presudni bi morali biti upravo zdravstveni argumenti, poručuje za kraj prim. dr Slavica Plavšić specijalista za plućne bolesti.

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.