SZO: Svake godine se pojavi bar jedna nova bolest
Ilustracija, Foto: Ilustracija, EPA-EFE/ MOHAMED HOSSAM

OPASNO

SZO: Svake godine se pojavi bar jedna nova bolest

- Svake godine se pojavi bar jedna nova bolest koja pređe sa životinja na čoveka. Ljudi su oduvijek bili na udaru novih patogena, ali čini se da se nikad pre taj proces nije odvijao tako brzo kao danas - rekao je još 2006. godine epidemiolog Mark Vulhaus sa Univerziteta Edinburg

Objavljeno: 20:49h

Bill Gates, milijarder i filantrop, nedavno je u podcastu "Ask Big Questions", u kome zajedno s glumicom i spisateljicom Rašidom Džons odgovara na neka od gorućih pitanja današnjice, upozorio na mogućnost nove pandemije.

- Nadam se za 20 godina, ali moramo pretpostaviti da bi se to moglo dogoditi i za tri godine. Postoji razumna verovatnoća da će se svet suočiti s nečim sličnim u sledećih 10 ili 15 godina - tvrdi je Gejts. Pandemija koronavirusa nije iznenadila Gejtsa koji već godinama govori o takvoj pretnji. Gostujući 2015. godine na TED Talks, upozorio je da SAD, ali i ostale zemlje nisu spremne za pandemiju.

- Ako bilo šta ubije više od 10 miliona ljudi u sledećih nekoliko decenija, to će najverovatnije biti visoko zarazni virus, a ne rat. Ne projektili, već mikrobi - upozorio je tada Gejts.

Epidemiolozi i zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (WHO) već godinama upozoravaju na pojavu i moguću pandemiju neke nove nepoznate visoko zarazne bolesti često nazivane "bolest X".

- Svake godine se pojavi bar jedna nova bolest koja pređe sa životinja na čoveka. Ljudi su oduvijek bili na udaru novih patogena, ali čini se da se nikad pre taj proces nije odvijao tako brzo kao danas - rekao je još 2006. godine epidemiolog Mark Vulhaus sa Univerziteta Edinburg.

Sida, ebola, marburška hemoragična groznica, Zika i Lasa groznica, SARS, MERS, svinjski i ptičji grip, samo su neke od pedesetak novih bolesti koje su u poslednjih 50 godina prešle sa životinja na ljude zahvaljujući "okretnim" zoonotskim virusima. U njihovom preskakanju sa životinja na ljude uveliko im je pomogao sam Homo sapiens svojim intervencijama u prirodi, naročito krčenjem tropskih šuma. Šume pokrivaju otprilike trećinu kopna na Zemlji, ali ih nemilosrdno seku pa se tako svakog minuta krči područje šuma veličine 35 fudbalskih igrališta.

Tome treba dodati i klimatske promene, jer insekti koji prenose zoonotske bolesti šire svoj domet i sele se na nova područja, a ne treba zaboraviti ni sve učestalije kontakte ljudi s divljim životinjama i ilegalnu trgovinu egzotičnim vrstama baš kao i intenzivnu poljoprivredu. Tu je i razvijeni vazdušni promet koji omogućava brza putovanja i na najudaljenije destinacije, a virusima otvara mogućnost da praktički u 24 sata doputuju s jednog na drugi kraj naše planete.

Virusi na našoj planeti žive milionima godina, mnogo duže od Homo sapiensa. Kod sisara i ptica ima oko 1,6 miliona virusa, od kojih bi oko 700.000 moglo imati potencijal da zaraze ljude. Ali, njih svega 250 identifikovano je kod ljudi. Ostali čekaju, još nisu napravili odlučujući iskorak prema ljudima.

Najveći deo novih virusa koji izazivaju bolest kod ljudi evoluira iz životinjskih patogena, a pokazuje se da je taj prelazak sa životinja na ljude mnogo verovatniji na područjima gde postoje česti kontakti između ljudi i divljih životinja. Zato je najverovatnije da će se nove bolesti pojaviti u Srednjoj Africi, amazonskom basenu i jugoistočnoj Aziji.

Tehnički gledano, virusi su na granici živog i mrtvog sveta i za reprodukciju su im nužni živi domaćini.

- Koji je razlog postojanja virusa? Pronaći domaćina kako bi preživeo. Jer virusi se ne mogu razmnožavati bez žive ćelije. Potrebne su im osetljive biljke, životinje, ljudi - a onda postaju sve problematičniji kada pređu na novu vrstu - rekao je za Financial Times Piter Pio, direktor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHT). Jedan od najpoznatijih svetskih lovaca na viruse koji je 1976. godine otkrio zloglasni virus Ebola, letos se zarazio koronavirusom i jedva preživeo covid-19. I on je poput Gejtsa zabrinut da pandemija covida-19 nije poslednja koju ćemo doživjeti.

Ipak, iskustvo iz pandemije koronavirusa trebalo bi pomoći čovečanstvu da se bolje pripremi za nalet neke nove bolesti.

- Sledeća bolest biće 'manje destruktivna' jer ćemo uvežbati svoj odgovor na nju. Naši alati za testiranje biće puno bolji. Nećemo biti tako glupi drugi put - smatra Bill Gejts. Pripremama za iduću pandemiju uveliko bi trebao pomoći Global Virome Project (GVP) čiji je cilj tokom deset godina istraživanja identifikovati većinu virusa koji bi potencijalno mogli izazvati epidemije kod ljudi. GVP je nastavak je projekta PREDICT u sklopu kojeg naučnici tokom osam godina otkrili oko 1000 dotad nepoznatih virusa.

- GVP je u osnovi je usmeren na to da otkrijemo viruse pre nego što nam dođu i ugroze nas. Stoga je cilj da sastavimo sveobuhvatnu bazu podataka o virusima. Da smo imali te podatke, zauzdali bismo covid-19 još krajem 2019. godine - rekao je Denis Kerol, voditelj Global Virome Projecta.

Stvaranje kataloga podataka svih potencijalno opasnih virusa biće skup posao. Kerol procenjuje da bi trebalo oko 1,6 milijardi dolara i najmanje 10 godina da se otkrije 75 posto od 1,6 miliona virusa ili, ako se uspiju prikupiti sredstva, oko tri milijarde dolara za hvatanje 90 odsto virusa.

Iako stvaranje baze potencijalno opasnih virusa mnogo košta, korist od takvog poduhvata je neuporedivo veća.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Jutarnji.hr)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.