KOLUMBO JE OTIMAO I PRODAVAO DEVOJČICE OD 9 GODINA DA IH SILUJU! Ovako je pravljena Amerika, ovo je istina o ZAPADU
Kristifor Kolumbo, čovek koji je otkrio Ameriku zapadnom svetu, Foto: Profimedia

STRAHOTA

KOLUMBO JE OTIMAO I PRODAVAO DEVOJČICE OD 9 GODINA DA IH SILUJU! Ovako je pravljena Amerika, ovo je istina o ZAPADU

Odmah su počeli sa kidnapovanjima

Objavljeno:

Kristifor Kolumbo, čovek koji je otkrio Ameriku za zapadni svet, slavljen i voljen kao heroj, bio je okrutni ubica i trgovac robljem, a omiljeni "plen" bile su mu devojčice od 9 i 10 godina, koje je otimao od roditelja i prodavao bolesnicima koji su ih silovali i neretko ubijali.

Prenosimo tekst Vašington Posta u kojem su objašnjeni detalji.

"Lukajo indijanci nisu znali da je bio 12. oktobar 1492. Nisu znali ni da su njihovo ostrvo, koje će postati poznato pod nazivom Bahami, ugledali španski istraživači na čelu sa Đenovljaninom koji se zvao Kristifor Kolumbo. I nisu znali da će za manje od 30 godina njihovo ostrvo biti pusto, posle genocida.

Dok su se Kolumbo i njegovi ljudi približavali, Lukajo su ih dočekali toplo, nudeći im hranu i vodu. "Razumeli smo da su nas pitali da li smo došli sa neba", napisao je Kolumbo u svom dnevniku.

Onda je dodao "sa 50 ljudi moguće ih je sve potčiniti i naterati ih da rade sve što je potrebno".

Neki od njih, primetio je, nosili su zlatne minđuše u nosevima.

Kolumbo i njegova posada ostali su na ostrvu dovoljno dugo da kidnapuju nekoliko stanovnika, pre nego što su otišli dalje, da istraže druga ostrva naseljena domorocima.

Ove godine Okrug Kolumbija zajedno sa još pet država i desetinama gradova zamenio Kolumbov dan sa Danom starosedeoca. Ovo je deo decenijskog suočavanja sa "opranom" verzijom evropske kolonizacije Amerike.

Na Hispanjoli - onome što su danas Haiti i Dominikanska republika - Kolumbo se susreo sa rođacima Lukaja, narodom Taino (Lukaja indijanci su bili grupa mnogo veće grupe Taino, koji su bili deo jezičke grupe Aravak).

Istoričari se spore oko toga koliko pripadnika naroda Taino je živelo na Hispanjoli u to vreme - procene se kreću od 60.000 do 8 miliona. Jedan savremenik Kolumba, Bartolome de las Kazas, tvrdio je da ih je bilo 3 miliona. Uskoro još nešto o las Kazasu.

Tamo je Kolumbo izgradio utvrđenje, u kojem je ostavio desetine članova posade, ubio dvoje ljudi, uzeo još talaca i zaplovio nazad u Španiju. Kako je došlo hladnije vreme, Taino su počeli da umiru, piše Hauard Zin, u svojoj istoriji SAD.

Pošto je znatno preuveličao šanse za nalaženje zlata kralju i kraljici Španije, Kolumbo se vratio na Hispanjolu sa 17 brodova i 1.200 ljudi. Ljudi koje je ostavio u utvrđenju protekle godine su svi bili mrtvi, pošto su lutali po ostrvu u bandama, tražeći zlato i otimajući žene i decu kao robove za seks i rad", piše Zin.

Kolumbo i njegova posada su tražili i tražili zlato, ali bez uspeha, tako da su napunili brodove sa nečim drugim što su mogli da prodaju: ljudima. Od 500 pripadnika Taiono naroda koje su oteli - izabraili su ih jer su bili najsnažniji i najzdraviji - 200 ih je umrlo na putu do Španije. Mnogi su umrli brzo pošto su prodati u ropstvo.

Kolumbo je onda pokušao još jednom da pronađe zlato, ali ovog puta nisu ga tražili on i njegovi ljudi. Naredili su svim pripadnicima Taino naroda starijim od 14 godina da im donesu određenu količinu zlatne prašine svaka tri meseca. Onima koji nisu isporučili traženu količinu odsecane su ruke.

U ovom trenutku Taino nisu gajili useve, a oni koji nisu iskrvarili do smrti pošto su im ruke odsečene, umirali su od gladi i bolesti. Kada su pobegli u planine, lovili su ih uz pomoć pasa. Mnogi su se ubili pomoću otrova kasava.

Kolumbovi ljudi su nastavili da seksualno napastvuju Taino žene i devojčice. 1500-te godine, Kolumbo je u jednom pismu napisao da "ima mnogo trgovaca koji traže devojčice; one od 9 i 10 godina su posebno tražene".

Kako je populacija Taina opadala, otimali su domoroce i sa drugih ostrva, kao što su Lukajo, da rade u poljima i rudnicima na Hispanjoli. Kad su Britanci kolonizovali Bahame u 17. veku, ostrva su bila pusta više od jednog veka.

Bartolome de las Kazas stigao je u Hispanjolu 1502. godine, kad je imao 18. Decenijama je učestvovao u maltretiranju Tainoa i dovođenju robova iz Afrike, pre nego što se odrekao svega, postao je kaluđer i priznao da je bio svedok "uništenja Indijanaca".

Vredno je pažnje navesti ceo njegov citat. Ovaj odlomak je veoma težak:

"Oni (španski istraživači) su na silu ušli u sela domorodaca, ubijajući svakoga koga su pronašli tamo, uključujući malu decu, starce, trudne žene, pa čak i žene koje su se tek porodile. Sekli su ih u komade, otvarali im stomake sa mačevima, kao da su bili ovce saterane u tor. Čak su se kladili da li mogu da preseku čoveka na pola iz jednog udarca, ili da li mogu da odseku nekome glavu, ili da mu prospu creva jednim udarcem sekire. Hvatali su odojčad koja su sisala za stopala i, otimajući ih sa majčinih grudi, bacali su ih na stene. Drugi, koji su se šalili i smejali sve vreme, bacali su ih preko ramena, vičući "vrti se, mali, vrti se!"

Kad je las Kazas zapisivao ovo, 1542. godine, ostalo je samo 200 Tainoa na Hispanjoli. Na Karibima, tvrdio je, Španci su bili odgovorni za smrti 12 do 15 miliona domorodaca.

Istoričari obično pripisuju najveći broj ovih smrti širenju zaraza na koje domoroci nisu imali imunitet, ali nedavno je istoričar Andres Resendes doveo ovo u pitanje, tvrdeći da su populacije bile manje nego što se ranije tvrdilo, i da su "ropstvo, prinudni rad i glad ubili više Indijanaca na Karibima nego velike boginje, grip i malarija".

Nedugo posle smrti Kolumba 1506. godine, španski istraživači su se raširili i po drugim ostrvima, kao što su Portoriko i Jamajka, i prema las Kasasu "učinili su ista zverstva i počinili iste zločine kao pre".

Do 1650. godine, piše Zin, izveštaji su pokazali da su Taino istrebljeni.

Ali skorija istraživanja dokazuju da ovo možda nije slučaj. Istraživači su uporedili DNK iz zuba žene iz Lukaja koja je živela pre Kolumba, pronađen u pećini na Bahamima, sa DNK savremenih Portorikanaca, za koje se misli da su mešavina Afrikanaca, Evropljana i starosedelaca. Utvrdili su da je deo DNK savremenih Portorikanaca blisko povezan sa DNK Lukaja. Rezultati su objavljeni 2018.

Horhe Estevez, potomak Tainoa, koji je učestvovao u istraživanju, rekao je za Njuzvik: "Voleo bih da mi je baka živa, da joj potvrdim ono što je ona znala - priču o asimilaciji, ali ne o potpunom istrebljenju".

Taino žive i u jeziku - izrazi na engleskom kao što su "barbecue, canoe, tobacco i hurricane (roštilj, kanu, duvan i uragan) su sve izvedene iz Taino jezika.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Washington Post)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.