MNOGE ĆE OVO PRESTRAVITI: Ispod leda je počela da se OTAPA NAJOPASNIJA STVAR na svetu!

Topljenje leda poseban je fenomen 21. veka, a primeri ledenih površina koje nestaju, sve su češći.

Naučnici nude i niz primera kako topljenje ledenica utiče i kako bi moglo uticati na okolinu, pa je tako objavio i informaciju da bi topljenje leda moglo podstaći otpuštanje zakopanog zračenja.

Tragovi prirodne radijacije postoje, neki naučnici su tražili primere zračenja koje su potaknuli ljudi.

"To su neke od najvećih nivoa radijacije u okolini izvan zone nuklearnog isključenja", kaže Caroline Clason sa Sveučilišta Plimouth.

Radijacija od ljudske ruke, poput jedne u nuklearnoj katastrofi u Černobilu 1986. godine, te nesreće u Fukushimi 2011. godine, odlazi u atmosferu. Tu je niz radioaktivnih elemenata, kao radioaktivni cezija, zbog toga što se ljudi razboljevaju, a od poslednjeg izlaganja čak i umiru, piše Popular Mechanics.

Nakon katastrofe u Černobilu takvi su oblaci putovali delom Evrope, i bez obzira na granice. Nošene kišom čestice su stigle i do Velike Britanije.

Smrzavanjem te kiše nastaje vodio, u kojem čestice ostaju zarobljene.

"Radioaktivne čestice jako su lagane pa se putem atmosfere mogu transportovati do dalekih lokacija. Kiša ih ispire, sneg ostaje u ledu decenija, a prilikom topljenja ulazi i u tlo", kaže Clason.

Ono što se događa sa okoliomi prirodom može se vidjeti i na primjeru divljih svinja u Švedskoj u kojima je 2017. godine pronađena radijacija 10 puta veća od normalnih nivoa.

Tragovi te radijacije koju su uzrokovali ljudi mogu se videti jako dugo vremena, pa se tako u ledu nalaze ostaci radijacije ne samo iz nuklearnih katastrofa, već i upotrebe nuklearnog oružja. Posebno iz perioda testiranja istog tokom 50-ih i 60-ih godina prošlog veka.

"U jezgru sedimenta videćemo jasan znak Černobila, ali se može videti i prilično definisan šiljak oko 1963. godine iz perioda testiranja teškog naoružanja", naglašava.

Radioaktivni elementi imaju različite životne vekove. Plutonij-241 može 'živeti' 14 godina, dok sintetički hemijski element Amerikacija 241 ima životni vek od 423 godine. U ledu može ostati jako dugu, a širi se prilikom topljenja. Clason ga je nazvala "posebno opasnim" bez obzira na to što ne postoji puno podataka o njegovim mogućnostima širenja u prehrambenom lancu.

U nauci je danas popularna ideja da ljudi imaju trajnu izmenu kako zemlja funkcioniše kao živi ekosistem. Potraga za radijacijom zakopanom u ledenom tlu i sedimentu bi mogla ponuditi i snažnije dokaze ovih promena.

"Ti materijali produkt su onoga što smo ostavili u atmosferi. I pokazatelj su kako naše nuklearno nasleđe nije nestalo, već je i dalje tu. Važno ga je proučavati, jer je to trag onoga što ostavlja u okolini", naglašava.

BONUS VIDEO: Komandant odbrane Košara, Ljubinko Đurković otkriva sve tajne srpskih heroja

(Espreso.co.rs / express.hr)