DETALJNO OBJAŠNJENJE ŠTA JE POJAS GAZE, A ŠTA HAMAS: Ovo su sve stvari koje treba da znate o ratu na Bliskom istoku
Foto: AP Photo Fatima Shbair, EPA-EFE ATEF SAFADI, Profimedia

obratite pažnju!

DETALJNO OBJAŠNJENJE ŠTA JE POJAS GAZE, A ŠTA HAMAS: Ovo su sve stvari koje treba da znate o ratu na Bliskom istoku

Evo šta treba da znate o ljudima i mestima koji su uključeni - i suštinskom kontekstu da biste razumeli ovu priču.

Objavljeno:

Palestinska militantna grupa Hamas pokrenula je napad bez presedana na Izrael, pri čemu su njeni borci ušli u zajednice u blizini pojasa Gaze, ubivši stotine stanovnika i uzevši na desetine talaca.

Evo šta treba da znate o ljudima i mestima koji su uključeni - i suštinskom kontekstu da biste razumeli ovu priču.

Šta je Hamas?

Hamas je palestinska militantna grupa koja vlada pojasom Gaze. Zaklela se na uništenje Izraela i želi da je zameni islamskom državom. Hamas je vodio nekoliko ratova sa Izraelom otkako je preuzeo vlast u Gazi 2007. godine.

Hamas, Izrael, Rat u Izraelu
foto: EPA-EFE/MOHAMMED SABER

Između tih ratova, ispalio je, ili dozvolila drugim grupama da ispaljuju hiljade raketa na Izrael i izveo druge smrtonosne napade. Izrael je takođe više puta napadao Hamas vazdušnim udarima, a zajedno sa Egiptom blokirao je pojas Gaze od 2007. godine, zbog, kako kaže, njegove bezbednosti.

Izrael, Sjedinjene Države, Evropska unija i Velika Britanija, kao i druge sile, Hamas u celini, ili u nekim slučajevima njegovo vojno krilo, označavaju terorističkom grupom. Hamas podržava Iran, koji ga finansira i obezbeđuje mu oružje i obuku.

Šta je pojas Gaze?

Pojas Gaze je 41 km duga i 10 km široka teritorija između Izraela, Egipta i Sredozemnog mora. U njemu živi oko 2,3 miliona ljudi i ima jednu od najvećih gustina naseljenosti na svetu.

Izrael kontroliše vazdušni prostor iznad Gaze i njene obale i ograničava kome i kojoj robi je dozvoljen ulazak i izlazak preko njegovih graničnih prelaza. Slično, Egipat kontroliše ko ulazi i izlazi preko njegove granice sa Gazom.

Oko 80 odsto stanovništva Gaze zavisi od međunarodne pomoći, prema UN, a oko milion ljudi se oslanja na svakodnevnu pomoć u hrani.

Šta je Palestina i kada je počeo sukob sa Izraelom?

Zapadna obala i Pojas Gaze, koje su poznate kao palestinske teritorije, kao i istočni Jerusalim i Izrael, činili su deo zemlje poznate kao Palestina od rimskih vremena.

rat, Izrael, Palestina, rat u izraelu
foto: EPA MOHAMMED SABER

To su takođe bile zemlje jevrejskih kraljevstava u Bibliji, a Jevreji ih vide kao svoju drevnu domovinu.

Izrael je proglašen državom 1948. godine, iako se zemlja i dalje naziva Palestinom od strane onih koji ne priznaju pravo Izraela na postojanje.

Današnja Palestina je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o nezavisnosti koju su 15. novembra 1988. u egzilu u Alžiru donele Palestinska oslobodilačka organizacija i Nacionalno veće Palestine.

Palestinci takođe koriste naziv Palestina kao krovni izraz za Zapadnu obalu, Pojas Gaze i istočni Jerusalim.

Koliko ima stanovnika Palestina

Prema Palestinskom centralnom birou za statistiku (PCBS) Palestina je 2021. godine imala oko 5.200.000 stanovnika.

Pojas Gaze
foto: APAImages / Shutterstock Editorial / Profimedia

Unutar površine od 6.020 kvadratnih kilometara, postoji gustina naseljenosti od oko 827 ljudi po kvadratnom kilometru.

Da ovo stavimo u širi kontekst, prosečna gustina naseljenosti sveta 2017. godine je bila 25 ljudi po kvadratnom kilometru.

Sa oko 2 miliona stanovnika na oko 365 kvadratnih kilometara, Gaza se, ako se smatra političkom jedinicom najvišeg nivoa, rangira kao treća najgušće naseljena oblast na svetu.

Religija u Palestini

93% Palestinaca su muslimani, od kojih su ogromna većina sledbenici sunitskog ogranka islama, sa malom manjinom Ahmadija, a 15% su nedenominacioni muslimani.

Palestinski hrišćani predstavljaju značajnu manjinu od 6%, a slede mnogo manje verske zajednice, uključujući Druze i Samarićane.

Zašto je Hamas napao sada?

Iako je napad militanata 7. oktobra usledio bez upozorenja, dogodio se u vreme rastućih izraelsko-palestinskih tenzija.

Ova godina je bila najsmrtonosnija godina za Palestince na Zapadnoj obali koju su okupirali Izrael, što je moglo da motiviše Hamas da udari Izrael iznenadnim napadom. Hamas je takođe možda želeo da ostvari veliku propagandnu pobedu protiv Izraela kako bi povećao svoju popularnost među običnim Palestincima.

Činjenica da je zarobio toliko Izraelaca verovatno ima za cilj da izvrši pritisak na Izrael da oslobodi neke od oko 4.500 Palestinaca koji se drže u izraelskim zatvorima - što je veoma emotivno pitanje za sve Palestince.

Takođe se spekuliše da je napad orkestrirao Iran - najveći neprijatelj Izraela - iako je iranski ambasador u UN negirao umešanost njegove zemlje.

Iran i Hamas se takođe odlučno protive rastućoj perspektivi istorijskog mirovnog sporazuma između Izraela i Saudijske Arabije – nešto što bi moglo biti osujećeno ako izraelski vojni odgovor na napade izazove širok gnev u arapskom svetu.

Bonus video: MOŽE LI SE PONOVITI NAFTNI ŠOK IZ 1974?! Stručnjak upozorava: NASTAĆE PROBLEM ako se neko od velikih proizvođača uključi u sukob!

01:02

MOŽE LI SE PONOVITI NAFTNI ŠOK IZ 1974?! Stručnjak upozorava: NASTAĆE PROBLEM ako se neko od velikih proizvođača uključi u sukob!

(Espreso/Blic)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.