Koliko je Srba zapravo pobijeno u Jasenovcu? I zašto Hrvati uporno smanjuju taj broj? (FOTO) (VIDEO)

beskrajni rat brojkama

Koliko je Srba zapravo pobijeno u Jasenovcu? I zašto Hrvati uporno smanjuju taj broj? (FOTO) (VIDEO)

Broj žrtava u najzloglasnijem logoru na teritoriji NDH predmet je kontroverze i različitih tumačenja punih sedam decenija
Objavljeno: 21:53h

Prošlo je više od 70 godina od završetka Drugog svetskog rata, a balkanskom sukobu u vezi broja srpskih žrtava u Jasenovcu, najzloglasnijeg logora na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske,i dalje se ne nazire kraj. Jedno je sigurno, bilo je nekoliko pokušaja da se dođe do približnog broja. Tako se u Srbiji gotovo ne dovodi u pitanje da je u logoru pobijeno 700.000 Srba, dok je u susednoj Hrvatskoj broj kojim se najčešće barata u javnom mnjenju i do deset puta manji. Trener hrvatskih rukometaša zanemeo u Aušvicu, ali Jasenovac nije ni pomenuo! (FOTO) Sprovedeno je nekoliko pokušaja da se utvrdi broj pobijenih logoraša. Prvi su se u ovom nezahvalnom zadatku okušali nemački generali koji su imali uvid u stanje na terenu tokom rata: već 1943. Glez fon Horstenau, Lotar Rendulić i Aleksandar Saša Ler procenjuju da je već ubijeno između 300 i 400.000 Srba na području NDH, a godinu dana kasnije njima se u licitiranju priključuju Ernst Fik (600-700.000), Masenbah (700.000) i Herman Nojbaher (750.000).

Wikipedia / BokicaK
No, prema svedočenju preživelih logoraša, što je poraz ustaša bio izvesniji, to su oni revnosnije uništavali tragove svojih nepočinstava, pa je osim kostura pobijenih, dva puta paljena i arhiva logora. Nakon propasti ustaške marionetske države, počelo se sa istraživanjima koja mogu da se podele u forenzičke i statističke.
Profimedia
Državna komisija SFRJ je u periodu 1945-1947. baratala brojkom od 1.700.000 ukupnih žrtava rata tokom pregovora o ratnim reparacijama, od čega je oko 700.000 žrtava pripisano posledicama sistematskog ubijanja u Jasenovcu. Mnogi tvrde da su ovi brojevi svesno povećavani kako bi se dobila što veća odšteta, ali su one završile u izveštaju Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu.
Profimedia
Savezni biro za statistiku je 1964. izašao sa listom svih ubijenih u Drugom svetskom ratu pobrojavši između 750 i 780.000 žrtava što sa 200.000 pobijenih kolaboracionista i kvislinga daje konačan broj od oko milion poginulih. Prema ovom izveštaju, u Jasenovcu je stradalo oko 60.000 ljudi, od čega su nešto više od polovine bili Srbi. Zbog straha od negodovanja javnosti, izveštaj je bio "bunkerisan" čitave dve i po decenije.
S druge strane, iste godine Vida Brodar i Anton Pogačnik iz Ljubljane i Srboljub Živanović iz Novog Sada sproveli su forenzičko istraživanje, i procenom onoga do čega su došli na terenu i broja masovnih grobnica na određenoj površini došli do cifre od 730.000 pobijenih. Živanović se pre desetak godina prisećao za Press kako je došao do tog broja: - Bilo nam je jasno da ne možemo da uradimo ceo posao jer su se grobnice u to vreme nalazile na teritoriji dugačkoj 12,5 km, a širokoj 4,5 km. Nas troje nije moglo ni teorijski sve to da pregleda i uradi. Odabrali smo nekoliko probnih grobnica sa svake strane i, pošto su te grobnice bile jako velike, mi bismo otvorili jednu površinu dva sa tri metra ili tri sa četiri i sve što bismo našli prilikom otvaranja tog dela grobnice, opisivali smo. Tako smo utvrdili da se u proseku na površini od dva kvadratna metra nalazilo oko 27 skeleta. Na osnovu broja grobnica i na osnovu površine istraženih sondi utvrdili smo jednu cifru od oko 730.000 žrtava u jasenovačkim logorima.
Među tzv. statističarima najcenjenije su procene srpskog statističara Bogoljuba Kočovića odnosno hrvatskog ekonomiste Vladimira Žerjavića koji su obojica odbacili zvaničan broj žrtava na 1.7 miliona, tvrdeći da je na prostoru tadašnje SFRJ ubijeno oko milion ljudi u Drugom svetskom ratu. Služeći se brojem od 300 odnosno 400.000 Srba koji su izgubili život u tadašnjoj NDH, obojica su došli do cifre od oko osamdesetak hiljada poginulih u Jasenovcu, od čega su oko 50.000 bili Srbi. Njihove procene, posebno Žerjavićeva našle su se na udaru kritičara iz Srbije, ali je, s druge strane, ona u pojedinim naučnim krugovima hvaljena kao merodavna.

cifra od 700.000, koju pominje i Titov biograf Vladimir Dedijer, se odbacuje kao "velikosrpska propaganda" i čine se nemali napori da se ova brojka nekoliko puta umanji
Kao najmanji broj žrtava za sada se računa onaj od 83.000, od čega su više od polovine bili Srbi
genocidna tačka razdora između dva naroda još dugi niz godina neće biti uspešno prevaziđena

Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.