VAŽNO SAOPŠTENJE ZA SVE GRAĐANE! Postoje 2 tipa KORONA VIRUSA, evo koji je SMRTONOSNIJI I KAKO GA PREPOZNATI
Koronavirus / Ilustracija, Foto: AP, Ilustracija

da li je moguće?

VAŽNO SAOPŠTENJE ZA SVE GRAĐANE! Postoje 2 tipa KORONA VIRUSA, evo koji je SMRTONOSNIJI I KAKO GA PREPOZNATI

Virusi uvek mutiraju, posebno virusi RNA poput najnovijeg tipa koronavirusa

Objavljeno: 20:18h

Iako je nova analiza 103 slučaja pokazala da se svetom šire dva tipa novog koronavirusa, Svetska zdravstvena organizacija (WHO) insistira na tome da "nema dokaza da se virus menjao". Dakle, koliko tipova stvarno postoji i zašto je to uopšte važno?

Virusi uvek mutiraju, posebno virusi RNA poput najnovijeg tipa koronavirusa. Kada se osoba zarazi koronavirusom, on se razmnožava u njenim disajnim putevima i uvek prilikom toga dođe do nekoliko genetskih mutacija, piše New Scientist.

Dva tipa: L i S

Kad su Xiaolu Tang i njegovi kolege sa Univerziteta u Pekingu proučavali virusni genom uzet iz 103 pacijenta, otkrili su zajedničke mutacije na dve lokacije genoma. Tim je identifikovao dve vrste virusa na temelju razlika u genomu: 72 se smatralo tipom L, a 29 je klasificirano kao tip S.

Prema drugoj analizi istih naučnika, tip L je najverovatnije nastao iz starijeg tipa S koji je stvoren kad je virus prešao sa životinja na ljude. Tip L se pojavio vrlo brzo nakon nastanka tipa S. Obe vrste virusa dominiraju pri trenutnoj epidemiji, a činjenica da je tip L više rasprostranjen sugeriše da je agresivniji od tipa S.

"Čini se da postoje dva različita tipa", rekla je genetičarka Ravinder Kanda sa Univerziteta Oxford Brookes u Velikoj Britaniji. "Tip L je možda agresivniji u smislu širenja, ali još ne znamo šta te temeljne genetske promene znače za težinu bolesti", objasnila je.

"Razlike su premalene"

Virolog Ian Jones sa Univerziteta Reading u Velikoj Britaniji kaže kako su razlike između ova dva tipa toliko malene da se oni i ne mogu smatrati zasebnim "vrstama". Dodao je kako ove genetske razlike ne bi trebalo da utiču na proizvodnju proteina, odnosno na način na koji virus deluje ili simptome koje uzrokuje. Ukratko, smatra Jones – jedan tip nije smrtonosniji od drugoga.

"Virus je u svakom značajnom pogledu onakav kakav je bio kad se prvobitno pojavio", kaže Jones. Studija koju su proveli Tang i njegovi kolege za sada samo sugeriše da postoji neka genetska raznolikost virusa, ali da to ne znači nužno da se on menja.

U narednim godinama može mutirati kao i grip

Naime, studija se bazirala na 103 slučaja. Veća internetska baza podataka uporedila je rezultate u 166 slučajeva. Obe analize su kap u okeanu od 100.000 službeno prijavljenih slučajeva zaraze koronavirusom. Tako da sada ne možemo sa sigurnošću znati koliko se menja ovaj novi tip virusa.

Jones napominje da možemo očekivati ​​pojavu većeg broja tipova. Epidemiolozi se uglavnom slažu da je jednom kada je osoba zaražena koronavirusom malo verovatno da će se ponovno zaraziti - osim ako virus toliko mutira da opet nadjača odbranu imunološkog sastava. Slična se stvar događa sa sezonskom gripom; svake se godine pojavljuju nove varijante kojima se ljudi mogu zaraziti bez obzira jesu li preboleli grip u prošlosti.

"Ovakav isti obrazac mogli bismo videti kod koronavirusa u narednim godinama. Ne smatram da ćemo ga uskoro iskoreniti", dodao je Jones.

Bonus video:

(Espreso.co.rs/Index.hr)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.