Otvaranje izložbe "Hvala Raši Todosijeviću, zahvalna Srbija" u bioskopu Balkan u subotu 20. juna
Foto: Promo

art scena

Otvaranje izložbe "Hvala Raši Todosijeviću, zahvalna Srbija" u bioskopu Balkan u subotu 20. juna

Izložba “Hvala Raši Todosijeviću, zahvalna Srbija”, koja obuhvata radove konceptualnog umetnika Dragoljuba Raše Todosijevića od kraja 70-ih do danas, uključujući monumentalni “Balkanski banket”, biće svečano otvorena 20. juna u 21.00 u bioskopu "Balkan" u Beogradu.

Objavljeno: 13:56h

Izložbu čini jedinstven pregled višedecenijskog opusa Todosijevića, uvek aktuelnog i jednog od međunarodno najprisutnijih umetnika sa ovih prostora.

“Balkanski banket” – instalacija u obliku svastike formirana od 17 kafanskih stolova, prekrivenih crnim stolnjacima sa ostacima kuvanog pasulja, hleba i piva, zadržava centralnu poziciju u svečanoj sali bioskopa "Balkan" tokom celokupnog trajanja izložbe. Nakon večere sa zvanicama, muzikom i pićem, ostaci hrane dobijaju svoju svrhu kao deo izložbene postavke, koju prate akvareli kao priprema za grafike, Fuxus Piano, video i foto zapisi performansa Was its kunst Marinela Koželj?

Was ist Kunst, Marinela Koželj?, performans, Studentski kulturni centar, Beograd, 1979.
Was ist Kunst, Marinela Koželj?, performans, Studentski kulturni centar, Beograd, 1979.foto: Promo

Kao centralni motiv, koji nije izložen ali je promovisan na koricama kataloga i kroz tekst Stevana Vukovića - pojavljuje se Marinela Koželj, supruga umetnika, izdvojena na fotografiji sa izložbe “Drangularijum” u Studentskom kulturnom centru 1971. godine.

Marinela Koželj, Drangularijum, SKC, Beograd, 23. jun 1971.
Marinela Koželj, Drangularijum, SKC, Beograd, 23. jun 1971.foto: Promo

Izdvojeni radovi inicirani su kroz značajne međunarodne muzejske postavke i nalaze se u brojnim kolekcijama. Izmeštanjem iz zaštićene zone integriteta institucije muzeja u privatno-javni izložbeni prostor, otvara se osetljivo polje (ne)prihvatanja i mogućeg, željenog kritičkog suda javnosti i publike. To je planirani efekat, očekivana reakcija na radove koji su afirmisani i pre više od 40 godina, a koji danas podjednako izazivaju i provokativno deluju, navela je kustoskinja izložbe Ksenija Samardžija.

Fuxus Pianino, instalacija, foto: Giorgia Palmisano, 2004.
Fuxus Pianino, instalacija, foto: Giorgia Palmisano, 2004.foto: Promo

Nastajali iz urbane, gradske pozicije umetnika na sve što ga okružuje i dotiče, u specifičnostima vremena u kojem živimo dobijaju novo potvrđivanje, dodala je Ksenija Samardžija, istoricarka umetnosti i direktorka Fondacije Saša Marčeta, koja je organizator izložbe, a poslednjih par godina oživela je različitim aktivnostima nekadašnji bioskop “Balkan”.

Akvarel, priprema za grafiku, 70x100 cm, 2019.
Akvarel, priprema za grafiku, 70x100 cm, 2019.foto: Promo

“Nakon 18 godina od retrospektivne izložbe Raše Todosijevića u Muzeju savremene umetnosti (2002), koju pamtim kao student istorije umetnosti po Rašinom vođenju kroz postavku, danas osećam veliko i potpuno lično zadovoljstvo da kao direktor Fondacije Saša Marčeta - iza koje stoji potreba i namera da se afirmišu lokalne umetničke prakse i da se podstiče likovna i umetnička scena - možemo da predstavimo ovu izložbu publici”, navela je Ksenija Samardžija.

Izložbu prati dvojezična publikacija, na srpskom i engleskom jeziku, autora Stevana Vukovića.

“Konceptualni umetnici su pre mistici nego racionalisti. Dosežu do zaključka koje logika ne može da dosegne” - lajtmotiv je izložbe kroz citat američkog umetnika Sola LeVita (LeWitt).

Balkanski banket / Gott liebt die Serben, instalacija, MSU Beograd, 2002. Foto: MSUB
Balkanski banket / Gott liebt die Serben, instalacija, MSU Beograd, 2002. Foto: MSUBfoto: Promo

Rođen 1945. u Beogradu, Raša Todosijević diplomirao je 1969. na Akademiji likovnih umetnosti. Izlagao je na mnogobrojnim izložbama i u renomiranim institucijama širom sveta, uključujući Moderna muzej u Stokholmu, Centar “Žorž Pompidu” u Parizu, Kunstverein u Salcburgu, Muzej moderne umetnosti u Varšavi, Ludvig muzej u Beču, Državni ruski muzej u Sankt Peterburgu, Tretjakov galeriju u Moskvi, Muzej savremene umetnosti u Barseloni… Tejt u Londonu otkupio mu je nedavno deo radova iz čuvene serije Nulla dies sine linea iz sredine 70-ih. Todosijević je predstavljao Srbiju na 54. Bijenalu umetnosti u Veneciji 2011. godine izložbom “Svetlost i tama simbola” za koju je dobio tada ustanovljenu Unicreditovu venecijansku nagradu. Dobitnik je još niza nagrada, među kojima je i nagrada Artslink za 2004. u Njujorku i nagrada Emili Harvi fondacije iz Njujorka (2006) koja se dodeljuje umetnicima povezanim sa pokretom Fluksus. Jedan je od dobitnika nagrade 50. Oktobarskog salona u Beogradu, kao i "Politikine" za 2009. godine, koju je vratio.

Todosijević je 2015. godine ostao bez ateljea na Starom sajmištu u Beogradu, a tim povodom govorio je u intervjuu za SEEcult.org i o situaciji u umetnosti nekad i sad, kulturnoj politici, umetničkom obrazovanju, nepostojanju sistema vrednosti i interesovanja za umetnost, te o šansama mladih umetnika, kojima je savetovao da odu negde van. Ocenio je i da vlastima ne treba kultura, jer okuplja brojčano malu populaciju koja je u smislu glasačke mašine bezvredna.

Izložba “Hvala Raši Todosijeviću, zahvalna Srbija” biće otvorena u bioskopu "Balkan" do 10. jula (od 10-20 časova), izuzev ponedeljkom, a planirana su i stručna vođenja.

*Nedavni intervju portala SEEcult.org s Rašom Todosijevićem o avangardnim 70-im godinama, odnosu različitih režima u proteklih pola veka na ovim prostorima prema savremenoj umetnosti, posebno konceptualnoj, kao i o aktuelnim prilikama na umetničkoj sceni, uključujući sada već višegodišnji problem rada bez ateljea...

espreso.co.rs/SEEcult.org

Bonus video:


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.