Filmska industrija Srbije izgubila 9,6 miliona evra za prve tri nedelje vanrednog stanja
Foto: Printscreen:

film

Filmska industrija Srbije izgubila 9,6 miliona evra za prve tri nedelje vanrednog stanja

Gubitak se desio za tri nedelje, a smatra se da je u realnosti ovaj broj barem tri do četiri puta veći, ako se uzme ceo sektor van anketiranog uzorka. Piše: M.Dimitrijević / Politika

Objavljeno: 11:55h

U vreme života pod posebnim merama mnogi su spas potražili u filmovima kojih je iz dana u dan u onlajn ponudi sve više – brojni su sajtovi naših institucija koje nude svoje sadržaje, kako starijeg datuma iz arhiva, tako i ostvarenja nastalih nedavno, festivali su se preorijentisali i napravili dnevne satnice emitovanja filmova na internetu, bioskopske dvorane takođe. Međutim, cena koju će upravo ova kulturna delatnost platiti, a kada je u pitanju izbijanje virusa korona, njegovo širenje i striktne mere donete da bi se on obuzdao, biće zamašna. Prema anketi koju je Srpska filmska asocijacija u saradnji sa Filmskim centrom i Privrednom komorom Srbije sprovela pokazalo se da procenjeni gubitak firmi u oblasti filmske industrije zbog obustave rada tokom samo tri nedelje u martu iznosi 9,6 miliona evra. Reč je o uzorku od 130 firmi, od kojih je 25 članova SFA, a Milica Božanić, direktorka te asocijacije, dodaje za Tanjug da je tako dobijena „vrlo jasna slika ekonomskih poteškoća za koje je potrebna brza reakcija države”.

Za većinu od 73 odsto firmi otkazani su svi poslovi, a od pomenute procene o gubitku od 9,6 miliona evra nešto više od polovine su gubici 20 anketiranih firmi u oblasti distribucije i prikazivanja. U realnosti ovaj broj je barem tri do četiri puta veći, navodi Božanićeva, ako se uzme ceo sektor van anketiranog uzorka. Kako je istakla, svega nešto malo više od 20 odsto firmi odgovorilo je da su zadržali posao u istom obimu i da organizuju posao od kuće ili na daljinu i to se odnosi samo na određene i ograničene vrste poslova. Kako prognoziraju, milionski gubici nastaviće da se ređaju i kada epidemija počne da jenjava jer većina firmi očekuje da će do juna biti bez ovakvih prihoda.

„Pregledali smo šta su druge zemlje već do sada uvele. Pored Nemačkog federalnog fonda sa 15 miliona evra pomoći specifično namenjenog firmama u produkciji i prikazivanju, teško da se Srbija može takmičiti sa merama kao što su pokrivanje dvonedeljne plate za frilensere, uvedeno u Velikoj Britaniji i SAD, ili nadomešćivanje izgubljenog profita za period april–jun svim firmama u oblasti kulture za šta je Švedska obezbedila 45 miliona evra”, kaže Božanićeva.

Kako naglašava, poslat je snažan apel Filmskom centru Srbije i Ministarstvu kulture u pravcu održavanja svih planiranih konkursa kako bi firme, pogotovo one isključivo usredsređene na autorsku produkciju, nastavile sa radom, pri čemu osam odsto njih smatra da bi država trebalo da pojača javne nabavke, bilo kroz stimulisanje TV stanica sa nacionalnom frekvencijom da otkupljuju gotove programe iz kataloga firmi ili kroz naručivanje digitalne produkciju drugih kulturnih sadržaja (pozorišta, koncerata itd).

Povodom novonastalih okolnosti oglasio se odmah i Filmski centar Srbije i poslao dva dopisa Vladi Srbije, Ministarstvu finansija i Ministarstvu kulture i informisanja, zamolivši za pružanje pomoći distributerima i prikazivačima kinematografskih dela, rekao je za Tanjug Gordan Matić, direktor FCS.

Takođe, predloženo je i razmatranje pružanja pomoći veoma ugroženim sektorima audiovizuelne industrije, u koje spadaju rental kompanije, producentske kuće, kako servisnih (izvršnih za strane produkcije) tako i izvršnih za domaću kinematografiju, kao i srodnih delatnosti (filmski i TV studiji, scenografske i kostimografske radionice i studiji, ketering kompanije, postprodukcioni sektor – studiji montaže slike, zvuka, kolor korekcije...). Filmski centar Srbije je podsetio da u pomenutim ugroženim sektorima audivizuelne industrije radi oko 5.000 ljudi, a jedna od mera koja bi bila korisna je i stvaranje Fonda solidarnosti filmske industrije koji bi pomogao malim i mikro-kompanijama registrovanih za kinematografsku delatnost, da opstanu do perioda ukidanja vanrednog stanja.

Ukazujući na praksu u drugim evropskim zemljama, FCS je istakao primere poput smanjenja poreza na zaposlene, subvencije, pozajmice, otpis dugova i umanjenje poreza, naročito bioskopima, nezavisnim produkcijskim kućama i mikro-firmama.

Bonus video:

espreso.co.rs/politika.rs


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.