Ma kakvi muškarci, one su vladale iz senke: One su vedrile i oblačile Srbijicom!
Foto: Profimedia, Marina Lopičić

od čučuk stane do dane

Ma kakvi muškarci, one su vladale iz senke: One su vedrile i oblačile Srbijicom!

Sudbina srpskih vladara je svakako bila tragična, to je kao kletva koja prati svakoga ko se nameračio da vodi Srbiju u budućnost
Objavljeno:

6. "Prokleta" Jerina Branković

Ima i onih vladarki koje narod nije voleo, a među njima je i “prokleta Jerina”, druga žena despota Đurđa Brankovića. Iako lepa i obrazovana, nije bila omiljena među narodom zbog velikih političkih ambicija, nepotizma, ali i stranog porekla. Interesantno je to da su Srbi bili prilično nepoverljivi prema strankinjama, iako je čak deset supruga vladara bilo poreklom iz Grčke, baš kao i Jerina Branković.

foto: Wikipedia

Jerina je imala je veliki uticaj na muža koji joj je i dopuštao političku inicijativu. Smatrajući da je mukotrpna izgradnja Smedereva njen hir, narod joj je zadenuo nadimak “prokleta Jerina”.

Ipak, u poslednje vreme se počelo pričati i o pozitivnoj strani njene ličnosti, kao i o tome da je nadimak “prokleta” nepravedno dobila. Bilo kako bilo, smatra se da je narod bio neosetljiv na njene nesreće: smrt sina Todora, udaju ćerke Mare za sultana Murata II i oslepljivanje sinova Stefana i Grgura.

Despotica Jerina u muci je provela poslednje godine svog života. Možda je bila i zlostavljana, a postoji sumnja da je na kraju i otrovana.

7. Kneginja Milica

Izuzetnu snagu, koja je možda i posledica vladarskog porekla iz loze Nemanjića, posedovala je kneginja Milica. Ona je bila kćerka kneza Vratka, u narodnoj tradiciji poznatijeg kao Jug Bogdan.

Rođena je 1335, a oko 1353. udala se za Lazara Hrebeljanovića. Zadužbina kneginje Milice, manastir Ljubostinja, prema legendi, sazidan je na mestu gde je upoznala i zaljubila se u kneza Lazara. Ova žena je vladala srcem, bila je pravoverna i duhovno jaka, smatra se pravoslavnom sveticom. Može se slobodno reći da je ova kneginja vodila “politiku kompromisa”, jer se uvek trudila da njene odluke i potezi budu u korist države i srpskoga naroda.

foto: Wikipedia

S ovlašćenjem kneza Lazara vladala je Srbijom od Kosovske bitke do punoletstva njenog sina Stefana 1397. godine. Potom se zamonašila, ali je i dalje ostala uticajna. U tim teškim vremenima srpske istorije, ona je pomagala sinu, knezu i despotu Stefanu u rukovođenju državom i više puta ga mirila sa bratom Vukom.

8. Čučuk Stana

Čučuk Stana se rodila oko 1795. godine u mestu Sikole, kraj Negotina, u porodici doseljenih Hercegovaca. Imala je dve sestre, Stojnu i Stamenu, a dosta kasnije je dobila i brata Mihajla. Iako su joj roditelji živeli u Negotinu, školu je završila u Beloj Crkvi. Po očevoj želji sve tri sestre su u mladosti nosile mušku odeću, jer nisu imale brata. Stana je bila mala i krhka, zbog čega je i dobila nadimak čučuk.

foto: Wikipedia

Sa Hajduk Veljkom se upoznala u kući negotinskog prote 1812. godine. Prišla mu je i drsko zapitala: „Zar tvoji momci ne znaju Turke ubijati, nego devojačke darove krasti?“ Veljko je zastao zbunjen, jer sa njim nijedna žena tako nije razgovarala. Brzo su mu odmah objasnili da su njegovi momci poharali nekoliko sela i greškom odneli i devojačku spremu one koja je stajala pred njim. Zatim ju je Veljko darovao darovima i zaprosio rečima „Sada sam te ja darovao, sada si moja!“.

Čučuk Stana je bila mnogo draga Hajduk Veljku. Za Čučuk Stanu se vezuju mnoge priče uključujući i one da se sa Veljkom tukla protiv Turaka, branila Negotin i da je čak četiri rane u tim borbama zadobila: dve na nozi, jednu na ramenu, a jednu, napravljenu turskim jataganom, na potiljku. Puškom je baratala kao pravi ratnik, svaku metu pogadala je sa ogromnom preciznošću, a u sedlu bila sigurna i vešta.

Hajduk Veljko je poginuo 1813. godine, a on i Stana nisu imali dece. Posle Hajduk Veljkove pogibije, izbegla je i živela u Pančevu.

9. Vera Pešić

Sigurno jedna od najkorisnijih, žena u komunističkom pokretu bila je Vera Pešić, član CK KPJ, svemoćna Gestapovka, veoma uticajna ličnost na srpsku vladu, rušilac Ravnogorskog pokreta, tajni agent.

Vera Pešić je rodom iz Sijerinske Banje. U Leskovcu završava osnovnu školu i pohađa gimnaziju. Bila je udata za Nemca od koga se kasnije razvela. U Komunističku partiju ulazi 1938. godine. Imala je tu sposobnost da svakog može da prevede „žednog preko vode“.

Iskusni kontraobaveštajac Generalštaba vojske major Slavko Radović je upoznao i stekao utisak da je “rođena” za obaveštajca: jako inteligentna i lepa. Primljena je da radi u kontraobaveštajnom odeljenju i stručno školovana. Uoči Drugog svetskog rata, vešto vođenu prihvataju obaveštajne službe Nemačke, Britanije i Francuske. Kao četvorostruki agent pretežno radi za Generalštab i Šesto odeljenje Uprave bezbednosti Nemačke. Da bi se prikrio njen tajni rad i da je podmetnuta, otpuštena je iz službe Generalštaba ali zadržana na vezi.

foto: Wikipedia

Kao proverenog agenta 14. aprila 1941. godine Nemci je odvode u Beograd da radi u centrali Gestapoa za Srbiju.

Vera Pešić je bila svemoćni faktor u Beogradu, kako kod okupatorskih vlasti, tako i kod ministra unutrašnjih dela Tanasija Dinića. Pričalo se da je ona ljubavnica nemačkog generala Badera. Govorilo se u Beogradu da jedna Pešićeva može kod Nemaca sve učiniti, i zaista je mogla.

U rukama Vere Pešić bile su hiljade srpskih života po raznim logorima, na Banjici, po Srbiji i na zemunskom sajmištu. Ona je hiljade i hiljade komunista i njihovih saradnika pustila iz logora po nalogu šefa Gestapoa, a sa druge strane hiljade nacionalista poslala na večni počinak u Jajincima i u drugim velikim zajedničkim srpskim grobnicama po Srbiji.

I ne samo to. Po Verinom zahtevu, ministar unutrašnjih dela Tanasije Dinić, izdao je dva fatalna naređenja. Prvo krajem maja 1941. godine u kome se naređuje da se svim Crnogorcima u Srbiji ima postupati kao sa ciganima i Jevrejima, a drugo polovinim 1942. godine, da se sa svih važnijih mesta uklone svi Crnogorci kao nepouzdani i da se na njihova mesta dovedu čisti Srbi. Nedić je oba ova naređenja opozvao.

Cilj Pešićeve je bio da se Crnogrci osete nesigurnim i da odu kod Tita u šumu. Delimično je u tome uspela.

(Natalija Atanacković)

counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.