OSIM ŠKOLARACA NA ČASOVE SRPSKOG IDU I RUSI, KINEZI, NORVEŽANI... Profesorka Ana nam je otkrila kako se SNALAZE!
Srpski jezik, Foto: Profimedia, Printscreen Youtube, Filip Plavčić, Dragana Udovičić

neki zato što moraju, mek zato što žele

OSIM ŠKOLARACA NA ČASOVE SRPSKOG IDU I RUSI, KINEZI, NORVEŽANI... Profesorka Ana nam je otkrila kako se SNALAZE!

Iako ovaj trend traje godinama, sve češće migracije dovele su do povećanog broja stranaca u Srbiji

Objavljeno:

- Ovaj poziv je poseban, jer učitelji i nastavnici imaju veliku ulogu u odrastanju dece i izgradnji njihovih sistema vrednosti, ali i u prenošenju znanja. Svakoga dana se potvrđuje odgovornost, važnost i složenost posla kojim se bavite, jer aktivno učestvujete i izgradnji budućnosti naših mladih. Siguran sam da se za ovaj plemeniti i zahtevan poziv mogu opredeliti samo oni koji imaju visoko razvijen osećaj humanosti, empatije i društvene odgovornosti.

Ovim rečima je Ministar prosvete Ministar Ružić čestitao danas svim prosvetnim radnicima u Srbiji njihov praznik - Dan prosvetnih radnika, koji se obeležava 8. novembra. Zato ćemo danas posvetiti pažnju njima, tačnije profesorima i nastavnicima srpskog jezika.

Pravila srpskog jezika nije lako naučiti ni za one kojima je taj jezik maternji, a kamoli za nekog ko je u svojim poznijim godinama odlučio da nauči ovaj jezik. Govornici srpskog tvrde da je to jedan od najsloženijih evropskih jezika, a mnogobrojna pravila, ali i česta odstupanja od normi, znaju da obeshrabre ljude kada krenu da uče ovaj lep i zvučan jezik.

Srpski jezik
foto: Promo

I dok se danas podrazumeva da svi znaju engleski jezik, ili barem da znaju po koju frazu, učenje srpskog može da zazvuči kao čista egzotika. Ipak, pojedinci koji su primorani da savladaju srski jezik ili barem njegove osnove jer su se preselili u Srbiju, i nemaju baš izbora. Takav je slučaj sa Rusima i Ukrajincima.

Privatne časove sprskog pretežno uzimaju deca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta posebno u preiodu pripreme za maturu, ali ima i drugih grupa ljudi koji se javljaju na oglas" ispričala nam je Ana koja predaje srpski jezik u jednoj prestoničkoj osnovnoj školi, dok van radnog vremena drži privatne časove.

Iako ovaj trend traje godinama unazad, s obzirom na česte migracije, sagovornica nam je ispričala da se broj stranih državljana koji joj se javljaju povodom oglasa povećao u poslednje vreme.

"Ja sam u svom oglasu nedavno dodala i podatak da držim časove srpskog jezika ali isključivo onima koji govore i engleski, jer mi se javilo dosta Rusa koji ne govore ni malo engleskog, a ja znam minimalno ruskog. Prosleđujem ih uglavnom mojim kolegama koji govore ruski jezik", priča nam dalje Ana.

Kako nam je ona dalje objasnila, pretežno su u pitanju odrasli koji ovde i rade, ali ima i dece.

Javili su mi se jednom ljudi koji su se porodično preselili u Srbiju, i koji traže nastavnika koji će podučavati njihovi decu barem osnove srskog dok ne krenu u školu", ispričala nam je sagovornica.

Naravno, nisu Rusi jedini strani državljani koji traže pomoć u savladavanju našeg jezika.

Kinezi
Kinezifoto: RINA

"Trenutno podučavam jednog Norvežanina koji se zbog devojke preselio u Srbiju. On je uz pomoć nje naučio najosnovnije stvari, a onda me je ona kontaktirala i pitala za pomoć jer je voljan da napreduje. Oduševila sam se kada mi je rekao da želi da čita Andrića na srpskom jeziku", priča uz osmeh naša sagovornica.

Ispričala nam je da se najčešće javljaju ljudi za Azijskog kontinenta koji su se zbog posla preselili u Srbiju, kako Kinezi i Japanci, tako i Indijci. I to ne samo pojedinci.

Jednom prilikom sam dobila ponudu firme čiji zaposleni su došli iz Indije. Mislim da je čak bilo u pitanju dvadesetak zaposlenih. Međutim odbila sam tu ponudu, jer mi držanje privatnih časova nije primarni posao. Držanje časova tako velikoj grupi ljudi bi zahtevala mnogo veće angažvanje", rekla nam je sagovornica.

Na pitanje koliko su predani i da u čemu posebno imaju poteškoća, Ana nam je ispričala da se trudi da bude što kreativnija i te da ne tera svoje učenike da isključivo gledaju u knjigu i pišu.

"Upoznavajući se polako sa našim jezikom, shvatili su da naučene reči ne mogu biti upotrebljene stalno u jednom istom obliku, taman nauče jedno, drugo, usledi neko treće pravilo i prosto su se umarali od svih tih pravila. Objasnila sam im da to mora tako, kada je u pitanju naš jezik. Bilo im je jako teško da prate lekciju o padežima. Umesto „ja mogu“ često čuje „ja možem“, „ćirilica“ im je uvek bilo lakše da izgovore sa „s“ ili „c“ i slično. Ja im svakako predlažem da gledaju ssprske serije i filmove, i da govore govore i govore", ispričala nam je Ana za kraj.

(Espreso)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.