PRVI PORAZ KOJI JE NAJVEĆI ZLOTVOR 20. VEKA PRIZNAO: Vodila se KRVAVA borba, ali neprijatelj je PAO KAO POKOŠEN
Staljingradska bitka, Foto: Wikipedia/ Battle of Stalingrad

istorija

PRVI PORAZ KOJI JE NAJVEĆI ZLOTVOR 20. VEKA PRIZNAO: Vodila se KRVAVA borba, ali neprijatelj je PAO KAO POKOŠEN

Staljingradska bitka, bitka koja govori o snazi i spremnosti SSSR-a

Objavljeno:

Na današnji dan završena je Staljingradska bitka, najsmrtonosniji okršaj Drugog svetskog rata koji je započet 23. avgusta 1942. godine.

Snage lidera nacističke Nemačke Adolfa Hitlera punom parom su krenule na grad koji je nosio ime Josifa Staljina.

Brojni istoričari i hroničari se slažu da je ovo bila ne samo brutalna bitka nacističke Nemačke i Sovjetskog Saveza već i najveća, najduža i najkrvavija. Od avgusta 1942. do februara 1943. stradalo je više od dva miliona ljudi, a sukobilo se dva miliona vojnika. Poginule su i desetine hiljada ruskih civila. Ipak, to je bitka koja je preokrenula tok rata u korist savezničkih snaga.

Staljingradska bitka
Staljingradska bitkafoto: Wikipedia/ Battle of Stalingrad

Uvod u Staljingradsku bitku

Sredinom Drugog svetskog rata, Nemačka je odlučila da u leto pokrene ogromnu ofanzivu na južni deo Rusije. Sovjetske trupe su tokom zime 1941-42. godine već bile odbile nemačke napade na zapadni deo zemlje koji su za cilj imali preuzimanje Moskve. Rusi su izgubili veliki broj vojnika, ali i naoružanja.

Staljin i njegovi generali su očekivali novi udar nacista i bili su ubeđeni da će ponovo krenuti na Moskvu. Međutim, Hitler je imao druge ideje.

Oko su bacili na Staljingrad, ključnu luku na reci Volgi, a grad je služio kao industrijski centar koji je proizvodio i naoružanje za trupe. Osim toga, bio bi veliki uspeh pokoriti grad koji nosi Staljinovo ime.

Staljingradska bitka
Staljingradska bitkafoto: Wikipedia/ Battle of Stalingrad

Iz istog propagandnog razloga su i Sovjeti morali da sačuvaju grad po svaku cenu.

Šesta armija Vermahta je započela napad 23. avgusta 1942. godine.

Početak bitke

Ruske snage su u početku uspele da uspore neprijatelja severno od Staljingrada. Sovjeti su izgubili više od 200.000 vojnika, ali su zadržali pozicije.

Do tada je veći deo žita i stoke izveden iz grada, ali je u Staljingradu ostalo oko 400.000 stanovnika koji još nisu bili evakuisani.

Posle nekoliko dana, nemački avioni su potopili ruske komercijalne brodove, a od kraja avgusta je Luftvafe izvodio na desetine vazdušnih napada. Nije poznat tačan broj civilnih žrtava, ali se veruje da su stradale desetine hiljada ljudi. Još toliko ih je završilo u zarobljeništvu ili je odvedeno u koncentracione logore u Nemačkoj.

Do septembra je nemačka avijacija kontrolisala nebo iznad Staljingrada, a Rusi su postajali očajni. Žene su kopale rovove, a brojni radnici su pristupili borbama, često bez sopstvenog oružja.

Do jeseni 1942. Staljingrad je bio u ruševinama.

Staljingradska bitka
Staljingradska bitkafoto: Wikipedia/ Battle of Stalingrad

"Ni korak nazad"

Uprkos teškoj situaciji, Staljin je trupama naložio da se ne povlače, donoseći naređenje 227: "Ni korak nazad". Oni koju su se predali završili su na sudu ili im je pretilo pogubljenje.

Sa manje od 20.000 vojnika i manje od 100 tenkova, generali Crvene armije su počeli da jačaju odbranu i okružuju određene oblasti. Obe strane su se koristile snajperima sakrivenim na krovovima.

Generali Georgij Žukov i Aleksandar Vasilevski su organizovali trupe u planinama, severno i zapadno od grada, i odatle su započeli kontraofanzivu, popularno nazvanu operacija "Uran".

Iako je i dalje bilo velikih gubitaka, ruske snage su uspele da formiraju odbrambeni krug oko Staljingrada u novembru 1942. godine, pa su tako zarobili skoro 300.000 neprijateljskih vojnika.

Nemačke trupe su potom počele polako da gladuju, nemajući kud. Rusi su se oslonili na surovu zimu koja je bila pred vratima.

Ruska zima

Rusi su znali da su u prednosti s dolaskom zime jer nemačke trupe nisu navikle da se bore u tim uslovima. Počeli su da okupljaju vojnike oko grada, presecajući dodatno Nemcima puteve snabdevanja. Stezali su obruč oko njih sve više i više.

Zahvaljujući okolnim borbama, ruske trupe su počele da razbijaju neprijateljsku odbranu, koju su na zapadu grada uglavnom činile italijanske snage.

Nemački generali su napustili sve planove da izvuku zarobljene trupe u Staljingradu, ali je Hitler odbijao da se preda, iako su mu vojnici gladovali i ostajali bez municije.

Kraj pakla

Do februara 1943. ruske trupe su preuzele kontrolu nad gradom i zarobile su skoro 100.000 nemačkh vojnika. Manje borbe su se nastavile do marta. Većina zarobljenika je preminula u zarobljeništvu, bilo od bolesti ili gladi.

Gubitak Staljingrada je bio prvi ratni neuspeh koji je Hitler javno priznao. Sada su Sile osovine morale da se brane, a Rusi su pucali od samopouzdanja, zbog čega istoričari smatraju da je ova bitka bila prekretnica u Drugom svetskom ratu i korak ka konačnoj pobedi saveznika.

Bonus video:

02:58

OPENHAJMER JE PROUČAVAO UTICAJ BOGINJE ŠIVE! Mlakar: Atomsku bombu napravili su fizičari jevrejskog porekla, A STALJIN JE ZNAO SVE

(Espreso/ 24sedam/ N.P/ Prenela V.A)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.