KARDIOLOG OTKRIO KOJI SU SIMPTOMI SRČANOG UDARA U 30. GODINAMA: Životni vek se DRASTIČNO SMANJUJE, mogu biti KOBNA
Srčani udar, Foto: Profimedia

OBRATITE PAŽNJU

KARDIOLOG OTKRIO KOJI SU SIMPTOMI SRČANOG UDARA U 30. GODINAMA: Životni vek se DRASTIČNO SMANJUJE, mogu biti KOBNA

Doktor Džo Majls, kardiolog konsultant u "Liverpool Heart and Chest Hospital", dodaje da su stvarno primetili trend da mlađi ljudi od srednjih 20-ih naviše imaju srčani udar, posebno u poslednjih pet godina.

Objavljeno:

Srčani udar uzrokuje iznenadni gubitak protoka krvi u delu srca, obično zbog začepljenja koronarne arterije.

- Između 10 do 20 posto mojih pacijenata sa srčanim udarom sada je mlađe od 40 godina. Kada sam bio mlađi lekar, bilo je retko videti mlade ljude - većina pacijenata bili su pušači u 50-im i 60-im godinama, kaže dr Martin Lou, kardiolog konsultant u bolnici "St Bartholomew's" u Portlandu, za "Daily Mail".

Doktor Džo Majls, kardiolog konsultant u "Liverpool Heart and Chest Hospital", dodaje da su stvarno primetili trend da mlađi ljudi od srednjih 20-ih naviše imaju srčani udar, posebno u poslednjih pet godina.

- Sada se uopšte ne iznenadite kad vidite nekoga u kasnim 30-ima - to postaje prilično tipično, što je zastrašujuće, tvrdi lekar.

Šta uzrokuje porast srčanih udara kod mlađih ljudi?

Za to su krivi brojni činioci, uključujući lošu ishranu i gojaznost, sedilački način života, povećanje broja mladih ljudi koji razvijaju dijabetes tipa 2 (koji je povezan s gušćom i lepljivijom krvlju što povećava rizik od krvnih ugrušaka i, zauzvrat, srčani udar), pušenje i alkohol.

Gojaznost često dovodi do visokog krvnog pritiska, što može dodatno da optereti arterije i srce, kao i apneja za vreme spavanja, takođe može da dovede do stvaranja krvnih ugrušaka.

Drugi glavni uzrok je stres, kako objašnjava dr Lou:

Srčani udar
foto: Profimedia

- Generalno svi živimo sa stresom, ali on može da izazove srčani udar ili promenu srčanog ritma kod nekih ljudi, a kod drugih ne. Video sam veliki porast problema sa srčanim ritmom zbog stresa

Profesor Tomas Lušer, kardiolog konsultant u bolnicama "Royal Brompton" i "Harefield" u Londonu, kaže da stres aktivira simpatički nervni sistem, povezan sa odgovorima "bori se ili beži", a to povećava otkucaje srca i može da uzrokuje kontrakciju glavnih koronarnih arterija.

Mladi ljudi koji imaju srčani udar često imaju gore ishode, prema rečima lekara i to je jednostavno zato što ne smatraju da bi mogli da imaju srčani udar i ne dobijaju lečenje poput postavljanja stenta u začepljenu arteriju kako bi se otvorilo dovoljno brzo da se smanji pojam oštećenja srca.

Zakasnela dijagnoza povećava rizik od budućeg, većeg i kobnog srčanog udara (naknadni srčani udari obično su teži, dok je jedan od tri srčana udara smrtonosan), ili zatajenja srca (kada srce ne može pravilno da pumpa krv po telu).

- Ako imate 35 godina i živite sa zatajenjem srca, to je poražavajuće i očekivani životni vek vam se dramatično smanjuje, tako da je to prilično katastrofalan ishod u toj dobi. Ako neko ima bolove u grudima koji bi mogli da budu znak srčanog udara, treba ih pregledati unutar 30 minuta kako bi imali najveće šanse za potpuni oporavak i uspostavljanje normalne cirkulacije, savetuje dr Lou.

Ćelije srčanog mišića bez kiseonika mogu da prežive ako se protok krvi uspostavi unutar 30 minuta, nakon te tačke, ćelije umiru i zamenjuju se ožiljnim tkivom.

- Mlađi ljudi gotovo uvek ne prepoznaju simptome. Nažalost, mnogi misle da imaju probavne smetnje, a zapravo je srčani udar - mogu da budu vrlo slični, kaže dr Majls.

Kako razlikovati probavne smetnje od srčanog udara?

Srčani udar, Žena
foto: Profimedia

Dr Lou kaže da svako ko nikada pre nije imao probavne smetnje ne bi trebalo da pretpostavlja da im to uzrokuje bol, posebno ako ima bilo kakve razloge rizika za srčani udar.

- Ako se simptomi - obično nelagoda bilo gde iznad dijafragme, ali najčešće u prsima, rukama, leđima, vratu ili čeljusti - pojave iznenada i traju više od 30 minuta, čine se neobični ili nema očitog razloga za sumnju na probavne smetnje - na primer, niste jeli začinjenu hranu ili konzumirali više alkohola nego što je uobičajeno — tada nemojte te simptome pripisivati ​​probavnim smetnjama i razmislite o mogućnosti ozbiljnije dijagnoze poput srčanog udara, kaže lekar.

Takođe je važno za lične činioce rizika povezanih sa srcem ili za one koji imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti da provere svoj krvni pritisak i holesterol - oko jedna od 250 osoba ima genetsko oboljenje koje uzrokuje vrlo visoke nivoe holesterola koje nisu povezane s ishranom, poznata kao porodična hiperholesterolemija (FH).

- Mnogi ljudi nesvesno imaju visok krvni pritisak ili holesterol jer nemaju simptome - a mi to sistematski ne tražimo u dobi ispod 40 godina, kaže dr Majls.

Ljudi određenih etničkih grupa, posebno oni iz južnoazijskih zemalja, imaju veću verovatnost da će imati srčani udar u mlađoj dobi, kaže profesor Lušer.

- Genetski postoji veća verovatnost da će biti gojazni, dobiti dijabetes tipa 2 i visoki krvni pritisak kada su izloženi zapadnjačkom načinu života, objašnjava.

Ne mora samo šira javnost da bude svesna rizika od srčanog udara kod mlađih ljudi, mnogi zdravstveni radnici takođe ne prepoznaju znakove, dodaje dr Majls. To dovodi do toga da ljude s bolovima u prsima šalju kući s hitne pomoći, samo da bi doživeli veliki srčani udar unutar dan ili dva.

- Puno je truda ranije uloženo kako bi se osiguralo da zdravstveni radnici ne otpuštaju žene sa sumnjom na srčani udar, jer se tradicionalno smatralo da srčani udari pogađaju muškarce - ali sada dolazimo do iste faze kada odbacujemo ljude ispod 40 godina, dodaje lekar.

Još jedan činilac posebno za mlade žene je rizik od spontane disekcije koronarne arterije (SCAD), gde se modrica ili porezotina razvijaju u koronarnoj arteriji što prekida protok krvi i rezultira srčanim udarom. To je nemoguće predvideti ili sprečiti.

Smatra se da četiri osobe dnevno samo u Ujedinjenom Kraljevstvu imaju srčani udar zbog SCAD-a, ali oni nemaju uobičajene uzročnike rizika povezane s bolestima srca i stanje nije u potpunosti razjašnjeno. Budući da su 90 posto obolelih žene, posebno tokom trudnoće, nakon porođaja ili oko menopauze, smatra se da fluktuirajuće nivoe ženskih polnih hormona igraju ulogu u ovom stanju, prenosi Večernji list.

02:55

JA SAM ALEKSANDAR, PROŠLE GODINE SAM PREŽIVEO INFARKT! Jeziva ispovest Mitića: Počelo je sa bolovima u ZGLOBOVIMA

(Espreso/blic žena/večernji list/prenela P.V.)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.