A HOĆEMO U EU? Srbija 14 godina bez Narodnog muzeja! Zašto?
Foto: Stefan Jokić

s druge strane vrata

A HOĆEMO U EU? Srbija 14 godina bez Narodnog muzeja! Zašto?

Od kada je 2003. godine zatvorena stalna postavka Narodnog muzeja, menjale su se Vlade, ministri, projekti, ugovori i otvarnje je ponovo odloženo
Objavljeno:

Zgrada Narodnog muzeja u Beogradu zatvorena je za javnost 2003. godine. Od tada su menjane vlasti, ministri kulture, direktori Muzeja i projekti rekonstrukcije. Iz budžeta se tokom ovog perioda u više navrata izdvajao novac za Muzej, a samo za jedan projekat koji je kasnije odbačen isplaćeno je oko 860.000 evra

Deseti maj 2016. godine bio je datum na koji je građani Srbije konačno trebalo da uđu u rekonstruisane prostorije Narodnog muzeja u Beogradu. Kao i prethodna četiri puta kada je otvaranje Muzeja najavljivano, građani su ostali sa druge strane vrata. Trinaest godina ranije, u junu 2003. godine, zatvorena je stalna postavka Narodnog muzeja, a inicijativa za njegovu obnovu pokrenuta je godinu i po dana pre toga. Od tada je promenjeno osam ministara kulture, tri direktora Muzeja i dvojica arhitekata zadužena za projekat rekonstrukcije. Na Muzeju je, u međuvremenu, obnovljena fasada, a radovi u unutrašnjosti su u toku.

foto: Zorana Jevtić

Ministar kulture tvrdi: Otvaramo Narodni muzej 10. maja 2018. godine!

Tokom posete povodom Dana Narodnog muzeja, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević je 9. maja 2017. godine najavio da će radovi biti gotovi na proleće 2018. godine, dok je kao krajnji rok za otvaranje Muzeja naveo polovinu te godine. O tačnim datumima nije želeo da govori. Među razlozima zbog kojih je Muzej zatvoren 14 godina su: pomeranja rokova za završetak radova, odustajanje od ugovorenih projekata, promene planova za obnovu, ali i čelnih ljudi u nadležnim institucijama. Od početka rekonstrukcije potpisan je veliki broj ugovora, a neki od njih su, prema dokumentaciji koja je dostupna Centru za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), dosezali cifre od više stotina hiljada evra. CINS se u avgustu 2016. obratio Narodnom muzeju i tražio kopije svih ugovora koji se odnose na rekonstrukciju od 2001. godine. Iz Muzeja su dostavili odgovor koji ne sadrži sve dokumente, navodeći da je jedan deo izmešten zbog radova.

foto: Zorana Jevtić

Zbog toga u trenutku objavljivanja ovog teksta javnosti nije dostupna informacija koliko novca je ukupno utrošeno za obnovu Muzeja. - Nije stvar nemanja dobre volje već je to Sizifov posao - objašnjava Gordana Grabež, operativna direktorka Muzeja, razloge zbog kojih CINS-u nisu ustupili celokupnu dokumentaciju. Posle žalbe, Poverenik za pristup informacijama od javnog značaja je odlučio u CINS-ovu korist, ali informacije još nisu dostavljene. Podaci koje je Muzej dostavio pokazuju da su tokom proteklih 14 godina neki od ugovora i raskinuti, poput ugovora sa firmom Mašinoprojekt-Kopring, u vrednosti od oko 700.000 evra.

counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.